Dušanka Novaković, predsjednik Gradskog odbora Srpskog prosvjetnog kulturnog društva /SPKD/ "Prosvjeta" koje je organizovalo književno veče, rekla je da ovo društvo po svom programu, a u skladu sa Statutom, brine o zaštiti i njegovanju nacionalnih i kulturnih vrijednosti, ističući da gradski odbori "Prosvjete" akcenat stavljaju na zavičajnu kulturnu baštinu.

"Ime Slavka Mićanovića i vremenska distanca od sto godina sve nas obavezuju na očuvanje zavičajne kulturne, da bar na trenutak skinemo prašinu sa imena čovjeka koji je svojim radom i kulturnim stvaralaštvom zadužio, kako svoj zavičaj, tako i cjelokupnu srpsku kulturnu baštinu", ističe Novakovićeva.

Ona je podsjetila da je oktobar tradicionalno mjesec knjige, te dodala da se organizacijom ovakvih večeri nastoji od vremena otrgnuti, odnosno ne dozvoliti da se zaboravi djelo zavičajnih stvaralaca.

O radu i djelu Slavka Mićanovića večeras su govorili i profesori Jelina Đurković, LJiljana Lukić i Cvijetin Ristanović.

Ristanović je rekao da je djelo Mićanovića neveliko, ali, svakako, "značajan stvaralački opus koji je prije posljednjeg rata bio uvršten u program škola".

Osim trotomnog memoarskog djela iz Drugog svjetskog rata "S Majevice i Semberije", pisao je i pripovijetke, romane, ali i drame.

Mićanović je poslije rata zauzimao različite funkcije u institucijama tadašnje BiH, ali je najveći dio svog vremena posvećivao književnosti.

"Ostao je i upamćen kao književni stvaralac, čije je djelo vrlo raznovrsno. U sarajevskim novinama dugo je vodio rubriku `Prikazi pozorišnih predstava", rekao je Ristanović, napominjući da je Slavko Mićanović bio i pisac za djecu te da je njegova knjiga "Zlatna ptica" zauzimala važno mjesto u programima školske lektire.

Ristanović je dodao da su i danas neke Mićanovićeve priče u đačkim čitankama. Slavko Mićanović rođen je 5. novembra 1914. godine u Bijeljini, a umro 31. oktobra 1984. godine u Sarajevu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.