Selo je napredovalo do te mjere da je u ovom dijelu BiH postalo uzor u poljoprivrednoj proizvodnji, zanatstvu, industriji, ali i u izgradnji infrastrukture.

Nakon Prvog svjetskog rata Franz Josefsfeld mijenja ime u Petrovo Polje, po kralju Petru Karađorđeviću, a 1941. dobiva naziv Šenborn, po prvom njemačkom padobrancu koji se spustio u Semberiju.

Hitlerovska vlast 1942. godine preseljava 400 porodica iz Šenborna u poljski grad Lođ, ali potomci tih porodica žive rasuti širom svijeta. Tek poneki od njih, iz porodica Devald, Vazmer, Šumaher, igrom sudbine ostali su u Bijeljini.

Danas u selu živi svega desetak, uglavnom socijalno ugroženih, porodica koje su tu našle utočište jer nisu imale gdje.

Selom i danas dominira Evangelistička crkva sagrađena 1913. godine u gotičkom stilu. Zvonik je oštećen u Drugom svjetskom ratu i otad se crkva koristila kao magacin.

Mila Stanojević, kustos Muzeja Semberije, dala je veliki doprinos izučavanju i dokumentiranju historije ovog nacionalnog spomenika.

"Novo Selo zaslužuje pažnju jer su njegovi nekadašnji stanovnici svojevremeno dali veliki doprinos Semberiji i Bijeljini. Kao i ostali ovdašnji narodi, žrtve su globalnih evropskih i svjetskih pokreta, a sjećanje na ove ljude sada će se moći sačuvati ako bude dovoljno dobre volje ključnih ustanova i institucija", kaže Stanojević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.