S koljena na koljeno u semberskim selima pripovijeda se o tajanstvenom blagu skrivenom u dubinama bare Gromiželj, tačnije u Laketića viru u ataru Velinog Sela, oko dva kilometra od Rače. Kazivanja o ogromnom blagu, koje vijekovima netaknuto leži u močvari, najljepša su od svih skaski ove prostrane ravnice, jer svaki pripovjedač uvijek dometne nešto svoje: količinu blaga, njegov sadržaj, način kako da se otkrije i iskopa, pa tako postaju bogatije, uvjerljivije i privlačnije... Priče su ravne onim braće Grim ili srpskim pripovijetkama koje je prikupio Vuk Karadžić.

"Priča se da je nekada u Gromiželju propao karavan sa neslućeno velikim blagom, te da je propalo veliko bogato selo bezbožnika, da je u močvari skrivano zlato, srebro i drago kamenje, pa da sve to bogatstvo počiva u dubini gromiželjskog blata" - kaže Milivoje Tomanić - Šiljo iz Velinog Sela.

I kako to u svim bajkama biva - tako i u ovim o Gromiželju vjeruje se da će doći dan kada će neki sretnik pronaći blago i postati najbogatiji čovjek na svijetu. Samo ima jedna začkoljica - vjeruje se da će blago pronaći samo čista duša, ona bez grijeha i poroka. Takavih, nažalost, nema ali se vjeruje da će se i takva duša pojaviti.

"Pripovijeda se da se u ponoć na Bogojavljenje u Gromiželju pojavljuje plavičasta svjetlost iznad mjesta gdje je zakopano blago. Onaj ko je ugleda treba da odmah u zemlju pobode štap, a ujutru da prati tragove životinja oko tog mjesta. Ako uspije da pronađe životinju koja je prešla preko mjesta gdje se ukazala čudesna svjetlost i prinese je kao žrtvu, onda će moći iskopati blago. Do sada nikome nije pošlo za rukom da tako nešto učini, pa je blago i dalje u Gromiželju" - kaže Tomanić.

Po svemu sudeći, ipak se dogodilo čudo - pronađeno je gromiželjsko blago. Ono je vijekovima bilo pristupačno svima koji su posjećivali močvaru, samo ga niko nije prepoznao. Sada je posve vidljivo i neslućene je vrijednosti.

Naime, posrećilo se Slađani Petronić, Goranu Paniću, Dejanu Radoševiću i Jovanu Travaru - naučnicima Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske da otkriju blago bare Gromiželj. A njihovom otkriću „kriva" je sićušna raritetna riba Umbra krameri, u narodu poznata kao mrguda. Kada su je 2008. godine pronašli u Laketića viru dr Milenko Ćurčić i Žarko Vikić, pripovijest o blagu ove bare je postala stvarnost.

Mrguda je prvi i glavni dragulj gromiželjskog blaga, a onda su se posla prihvatili naučnici, pa su pronašli najveći dio blaga ove tajanstvene močvare. Ako nastave sa istraživanjima, ko zna koliko će još „iskopati" tog blaga.

Naučnici Zavoda zabilježili su da je "cilj njihovog rada da prikažu rijetke i ugrožene biljne i životinjskske vrste koje se nalaze na preliminarnoj Crvenoj listi BiH". Kada su počeli istraživati, ni slutili nisu kakvo su blago pronašli u Gromiželju i njegovoj okolini. A pronašli su mnogo - sve dragulj do dragulja.

U Gromiželju je pronađena močvarna paprat (Thelypteris paluastris), te je time potvrđeno njeno prisutvo u Republici Srpskoj, zatim žuti lokvanj (Nuphar luteum), koji, prema evropskim autorima, pripada ostacima tercijarnog perioda sjeverne i srednje Evrope i reliktnog je karaktera. Na obali Laketića vira pronađena je brojna populacija močvarne žare (Urtica kioviensis) i to je, poslije otkrića mrgude, najdragocjeniji pronalazak naučnika ovoga zavoda, jer je riječ o novoj, reliktnoj i posve rijetkoj biljnoj vrsti u Srpskoj i BiH uopšte, koja je rasprostranjena u srednjoj Evropi od obala Atlantskog okeana u Francuskoj i britanskih ostrva do Urala i Kavkaza, a njen najjužniji areal nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Male Azije.

Dragulj gromiželjske močvare je i žabljanka (Zanichellia palustris), tercijarni relikt koji predstavlja ostatak suptropske vegetacije iz preglacijalnog perioda u srednjoj i južnoj Evropi.

Naučnici Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske konstatovali su i prisustvo više životinjskih vrsta koje su, takođe, ugrožene.

Osim mrgude, zabilježeno je i prisustvo barske kornjače (Emys orbicularis) koju je moderno doba skoro uništilo. Pronađene su još i eja močvarica (Circus aeruginosus), zatim crna roda (Ciconia nigra), crvena čaplja (Ardea purpurea) i mala bijela čaplja (Egretta garzetta).

Gromiželjsko blago je pronađeno i bez plavičaste svjetlosti bogojavljenske ponoći i žrtvene životinje. Naučnike nije uspjela spriječiti u otkrivanju blaga čak ni ogromna, mistična zmija "gromiželjka", koja, navodno, čuva bogatstvo tajanstvene semberske močvare.

Predstoji sada posao da se zaštiti ovo blago i proglasi močvara Gromiželj specijalnim rezervatom prirode - da bi ovo neslućeno bogatstvo bilo dostupno svima koji žele da ga vide.

Tekst i fotografija: Tihomir Nestorović

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.