Predsjednik Asocijacije za upravljanje čvrstim otpadom "Basva" Dragiša Marjanović rekao je da su najveći problemi iskazani u izgradnji održivog sistema upravljanja čvrstim otpadom.

"Neophodno je da, kada govorimo o ovome, u sistem budu uključena sva pravna i fizička lica, prije svega u prikupljanju i odvozu otpada kao i njegovog pravilnog zbrinjavanja", naglasio je Marjanović.

On je istakao da je važno da je BiH počela da se bavi pitanjem upravljanja čvrstim otpadom, ali da je poprilično daleko od evropskih standarda.

Predsjednik Međunarodne asocijacija za upravljanje čvrstim otpadom Alfred Holcšuster rekao je da ovo nije lokalni problem, da je to problem u cijelom svijetu, ali i da je siguran da je i BiH na dobrom putu da ga riješi.

Međunarodna asocijacija za upravljanje čvrstim otpadom broji 90 zemalja članica. Predsjednik hrvatske Asocijacije za upravljanje čvrstim otpadom Danko Furdurulja rekao je da je ova zemlja "na papiru", zakonodavno riješila usklađivanje ovog problema sa direktivama EU.

"Najviše smo napravili na sanaciji postojećih smetljišta i odlagališta, ali do 2018. godine Hrvatska mora preći na odlaganje čvrstog otpada, što znači da bi do tada trebalo izgraditi 15 centara za njegovo odlaganje, a trenutno se rade tri", naveo je Furdurulja i dodao da izgradnja centra sa odlagalištem obrađenog otpada košta oko 50 miliona evra za 100 do 200 hiljada stanovnika.

Predsjednik Asocijacije za upravljanje čvrstim otpadom Srbije Goran Vujić rekao je da je stanje u vezi sa problemom odlaganja čvrstog otpada u Srbiji slična stanju u BiH, te da je u tom smislu najveći broj odlaganja otpada na divljim ili kontrolisanim deponijama, nepriohvatljivim za EU.

"Oko 20 odsto otpada u Srbiji se odlaže na sanitarne deponije a ostatak nije po evropskim pravilima", rekao je Vujić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.