Zanimljive činjenice o reakciji organizma na stresove iz spoljnog sveta

  • Zdravlje
  • 23. Jul 2011.

Navodimo nekoliko zanimljivih informacija o tome kako čovekov organizam reaguje na opasnosti i stresove koji dolaze iz životne sredine.

Zanimljive činjenice o reakciji organizma na stresove iz spoljnog sveta

Ponedeljak je dan u nedelji kada je rizik od srčanog napada najveći. Još jedan razlog da mrzimo ponedeljak. Desetogodišnja studija u Škotskoj utvrdila je da 20% više ljudi umre od srčanog napada ponedeljkom nego bilo kog drugog dana u nedelji.  Istraživači teoretišu da je za to zaslužna kombinacija previše zabave tokom vikenda i stresa koji donosi pomisao da se treba vratiti na posao.

Ljudi mogu duže da funkcionišu bez hrane nego bez sna. Pod uslovom da pije vodu, prosečan čovek može da preživi mesec do dva meseca bez hrane u zavisnosti od njegovih telesnih masti i drugih faktora. Neispavani ljudi, međutim, počinju da doživljavavaju psihičke promene posle samo nekoliko neprospavanih dana. Najduže zabeleženo vreme bez sna je 11 dana. Ispitanik je preskakao reči, pričao konfuzno, halucionirao i često zaboravljao šta radi.

Umereno teška opekotina od sunca izaziva intenzivna oštećenja krvnih sudova. Studije su pokazale da je potrebno četiri do petnaest meseci da se ti krvni sudovi vrate u normalno stanje.

Preko 90% bolesti su uzrokovane ili iskomplikovane stresom. Stresni poslovi ne samo da vas iscrpljuju, već mogu izazvati mnoge zdravstvene probleme kao što su depresija, visok krvni pritisak i bolesti srca.

Još jedna šokantna činjenica: Ljudska glava je svesna oko 15 do 20 sekundi nakon što biva odvojena od tela. Krv koja se nalazi u glavi dovoljna je da održi osobu svesnom nekoliko sekundi nakon obezglavljivanja.

Zapaženo je da u današnje vreme depresija ljude hvata najčešće sredom. Inače, poznato je da muškarci mnogo češće padaju u depresiju zbog nedostatka novca, nego zbog ljubavnih problema, za razliku od dama, kojima je nesrećna ljubav razlog broj jedan za loše raspoloženje.

Dokazano je da je zdrava kosa jaka skoro kao i aluminijum i raste brže u proleće i leto, nego tokom jeseni i zime. Takođe, rast kose nije tako intenzivan noći kao danju. Prosečnom čoveku kosa raste 1 cm mesečno. Vlasi Afrikanca i Azijca su najdeblje i mogu biti tri puta deblje nego vlasi evropske plavuše. Ali, prirodne plavuše zato imaju najveći broj dlaka na glavi, oko 150.000.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA