Prikazan film „Život bijeljinskih Jevreja“

U biblioteci Eparhije zvorničko-tuzlanske danas je prikazan film „Život bijeljinskih Jevreja“ autora učenika i profesora Gimnazije „Filip Višnjić“.

Prikazan film „Život bijeljinskih Jevreja“

Film je nastao kao rezultat saradnje profesora srpskog jezika u bijeljinskoj Gimnaziji Karmele Rakić, koja je prošle godine boravila u Izraelu kao polaznik škole za izučavanje Holokausta i ljudi koji su joj pružili mogućnost da proširi obrazovanje u tom pogledu.

„Otuda ideja da sa svojim đacima iz Gimnazije uradim film o Jevrejima, koji su živjeli u ovom gradu, o njihovom životu. Istraživali smo šta su to ti ljudi u ovom gradu stvarali, kakav trag su iza sebe ostavili, sve ono lijepo što je ostalo iza njih, a ne način na koji su stradali", rekla je Rakićeva novinarima.

Rakićeva, koja je uradila režiju i scenario za ovaj film, kaže da su učenici ponijeli veliki dio odgovornosti - bavili su se režijom, muzikom, montažom i onim segmentima, koji su njima interesantni.

Film, između ostalog, prikazuje i činjenicu da je najveći dio užeg gradskog jezgra zapravo jevrejska ostavština - trgovine i kuće, koje su nacionalizovane nakon Drugog svjetskog rata i danas imaju sasvim drugu funkciju - kafići, kancelarije opštine....

„Ideja profesora i učenika bila je da grad ispriča svoju priču, kako bismo naučili nešto o ljudima veoma važnim za obrazovanje, kulturu i mnoge druge segmente života. Imali su Jevreji veoma bogat kulturni i duhovni život u ovom gradu", rekla je Rakićeva.

Ona je istakla da je bijeljinski Muzej dao veliki doprinos da film ugleda svjetlo dana, a sve ostalo je djelo profesora i učenika, koji su prikupljali informacije sačuvane u privatnim kolekcijama nekih porodica.

Posebno zanimljivom Rakićeva je istakla činjenicu da je prvi put u ovom filmu objelodanjeno da je Bijeljinac Risto Ristić proglašen za Pravednika među narodima 1994. godine što je veliko međunarodno priznanje.

U Bijeljini je do Drugog svjetskog rata živjelo tri do četiri stotine Jevreja, ubijeno ih je više od 200, a tek 26 ih je preživjelo. Poslije rata su se samo neki vratili u Bijeljinu, ali potom su i oni sa svojim potomcima odselili.

Prema zvaničnim podacima, koji se čuvaju u Muzuje „Semberije" između 200 i 300 Jevreja iz Bijeljine pobijeno je mahom u Jasenovcu.

Film „Život bijeljinski Jevreja" prikazan je u biblioteci Eparhije zvorničko- tuzlanske u Bijeljini, gdje uz blagoslov episkopa Fotija boravi glavni istoričar izraelskog Instituta za obrazovanje, dokumentovanje i istraživanje Holokausta „Šem olam" Gideon Grajf - svjetski ekspert za Holokaust.

„Gideon je trenutno na studijskom putovanju i usavršavanju u Srbiji, a na molbu Ministarstva inostranih poslova Srbije danas i sutra mi smo domaćini ovom uvaženom gostu. Drago nam je zbog te činjenice, jer Crkva nastoji da njeguje kulturu sjećanja prema ljudima, koji su stradali u prošlosti", rekao je novinarima Nemanja Erak, bibliotekar Eparhije zvorničko-tuzlanske.

Grajf, koji je nakon projekcije filma održao i predavanjo o temi „Stradanje Jevreja u 20. vijeku" rekao je novinarima da je u Bijeljini da bi donekle bila ispravljena nepravda „jer je istorija Jevreja ovdje gotovo zaboravljena".

„Gotovo sam siguran da, kada bismo mogli da pitamo neke Jevreje iz ovog filma šta bi voljeli da radimo, da bi svi rekli - `govorite o nama`", rekao je Grajf.

On je najavio da će u decembru u Izraelu biti organizovana velika izložba o stradanju Jevreja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA