Semberske i majevičke oaze prirode

  • TURIZAM
  • 13. May 2018.

Blago pobrđe Majevice koje se naslanja na sembersku ravnicu, daje idealne uslove za treking turizam, a Planinarsko ekološko društvo „Majevica" redovno organizuje pješačke izlete po ovom kraju tokom kojih se uvijek iznova otkrivaju prirodni biseri kao što su vodopad Skakavac, Šuplja stijena ili Novakova pećina.

Semberske i majevičke oaze prirode

Ovo društvo, sa sjedištem u Bijeljini, u selu Tavna, pored istoimene rječice, ima malu bazu koju koristi da ugosti tradicionalni kamp koji se održava početkom avgusta svake godine.

Obale rijeka Save i Drine su postale omiljena stjecišta Semberaca i njihovih gostiju. Duž obala su izgrađena čitava lijepo uređena vikend-naselja, a u Аmajlijama i Brocu su plaže ove dvije rijeke pogodne za kupanje.

Аvgusta svake godine na rijeci Savi se održava Savska regata koja privlači stotine zaljubljenika u prirodu i rijeku Drinu iz čitavog regiona.

Močvarno područje Gromiželj na sjeveru Semberije postalo je poznato nedavno, kada je u njegovim vodama otkrivena reliktna vrsta ribe Umbra krameri (mrguda).

Ova rijetka riblja vrsta je otkrivena na svega nekoliko područja u Evropi. Stručnjaci su oduševljeni brojnošću ove vrste ribe u Gromiželju i ističu da je to jedno od najgušće naseljenih staništa Umbre krameri uopšte.

Pored vrste Umbra krameri Gromiželj je stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta sa crvene liste ugroženih vrsta, od kojih neke potiču iz vremena Panonskog mora.

Vlada Srpske je na prijedlog Republičkog Zavoda za zaštitu kulturnog i prirodnog nasljeđa, Gromiželj proglasila zaštićenim staništem i to je trenutno jedino područje sa takvim statusom u Srpskoj. Takva odluka donesena je, prije svega, zbog pronalska ribice Umbre crameri, stare oko 450 miliona godina.

Upravljanje staništem dodijeljeno je Udruženju građana "Gromiželj", čiji je predsjednik Žarko Vikić prije osam godina otkrio ugroženu vrstu ribice.

On je sa profesorom biologom Milenkom Ćurčićem godinama radio na zaštiti područja koje bi trebalo postati mjesto izazova za učenike, studente, naučnike, turiste i ostale. Radošević ističe da su pronađene i biljne ugrožene vrste - bijeli lokvanj, rebratica, močvarna paprat...

Obaveza upravljača zaštićenim staništem Gromiželj je da izradi program i plan upravljanja. Uređenje prilaza, postavljanje obavještenja i formiranje čuvarske službe su prvi koraci. Ovo mjesto, u turističkom smislu, moglo bi postati slično Zasavici u Srbiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA