Za proizvodnju ove uljarice opredjeljuje se sve više ratara jer je deficitarna na tržištu, a proizvodnja je sigurnija i isplativija u odnosu na strna žita. Zbog nedostatka vlage, na mnogim parcelama bila je otežana priprema zemljišta, a sada i nicanje.

Ratare brinu i pojava bolesti i insekata poput repičine lisne ose, koje će znatno ugroziti ovu kulturu.

Iako je u grupi najznačajnijih ratarskih usjeva u svijetu, uljana repica u Srpskoj je još daleko od proizvodnje kukuruza ili pšenice. Ipak, u posljednjih nekoliko godina sve više ratara se odlučuje za gajenje ove uljarice.

Tražena je na tržištu, a cijena ove ratarske kulture je stabilna i zadovoljavajuća. Donosi veću zaradu u odnosu na strna žita.

U poređenju s kukuruzom sjetva ovog ozimog usjeva jeftinija je za 30 odsto, a otkupna cijena trostruko veća, pa sve više ratara uvodi ovaj usjev u plodored. Uspjeva i na šljunkovitom zemljištu, pete - šeste klase. Uljana repica sije se u ranu jesen, septembru i početkom oktobra, kada je otežano nicanje. Mora se špartati, kopati za što je potrebna mehanizacija. Ipak, ne traži veliki ulog, ne traži mnogo prskanja, samo je treba zašititi od bube i puža, kažu ratari.

Branimir Andrić iz Pučila posijao je uljanom repicom 120 hektara.

- Proizvodnja uljane repice je mnogo isplativija. Tržišna cijena je stabilnija od cijene pšenice. U prosjeku iznosi od 60 - 70 pfeninga po kilogramu što opravdava proizvodnju na prinos od tri tone prinosa. Ostvarujemo sigurnu dobit - kaže Andrić. On dodaje da je i tržište obezbjeđeno.

- Većinu roda otkupi „Bimal" Brčko, a pojavili su se i drugi izvoznici koji nude bolje uslove, tako da bar sa plasmanom nemamo problema - kaže Andrić.

I Boško Radić posijao je uljanom repicom 25 hektara, što je za 50 odsto više u odnosu na prethodne godine. Zabrinut je, jer zbog nedostatka vlage u zemljištu, usijev nije ponikao. Tvrdi da će više od 20 hektara morati presijati.

- Iako uljana repica bolje podnosi sušu jer „uhvati" zimske vlage, ove godine nas vrijeme nije poslužilo. Na većini mojih parcela, uljana repica nije nikla. Prije sjetve sam uradio hemijsku analizu zemljišta i na osnovu toga sam izvršio đubrenje. To je trebalo da mi značajno uštedi repromaterijal i odrazi se na prinos, ali, nažalost, ova ulaganja mi se neće isplatiti. Moraću presijati više od 20 hektara - kaže Radić.

Uljanu repicu siju i na Poljoprivredno dobro „Semberija". Pod ovom kulturom je oko 413 hektara, a planiraju da povećaju površine pod ovom kulturom.

Premije za otkup

Pravilnikom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ove godine utvrđene su premije za otkupljenu uljanu repicu do 15 odsto od prosječne tržišne cijene. Za premije za uljanu repicu, duvan, suncokret i soju u ovogodišnjem budžetu planirano je 400.000 KM.

Osim podsticaja za otkupljenu uljanu repicu proizvođači se nadaju da će biti obezbjeđene i premije po hektaru zasijane uljane repice, kao za soju za koju je ove godine izdvojeno do 150 KM po hektaru, što bi dodatno podstaklo ratare da povećavaju površine pod ovom kulturom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.