Standard građana ispod proseka u RS

Skoro u svim opštinama Republike Srpske u kojima su načelnici iz stranaka koje su opozicija na republičkom nivou, prosečna neto plata je ispod mršavog republičkog proseka od 802 KM. Retki su izuzeci, poput Ugljevika, u kome se, po poslednjim statističkim podacima, prosečno zarađivalo više od 1.000 KM.

Standard građana ispod proseka u RS

Međutim, u opštini čiji je načelnik Vasilije Perić iz SDS, zabeležen je i pad zaposlenosti od nekoliko stotina radnih mesta. Kao ni većina načelnika u RS, ni Perić nije uspeo da zaustavi odliv stanovnika u veće centre, niti da podsticajnim merama utiče na negativan prirodni priraštaj.

Zanimljivo je da u grupu opština sa najvećim ličnim primanjima spada i izuzetno nerazvijena opština Istočni Mostar, u kojoj vlast drži takođe SDS. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, na kraju prošle godine u ovoj sićušnoj opštini mesečno se zarađivalo neto 1.134 marke. Međutim, suština je u činjenici da skoro svi od desetak zaposlenih u opštini rade u administraciji i žive od novca koji dobiju iz budžeta Srpske.

Pad ionako male prosečne plate zabeležen je u mnogim „opozicionim" opštinama - Loparama, Jezeru, Vukosavlju...

Načelnik Lopara Rado Savić kaže da je zaduženost opštine 14 odsto budžeta, uglavnom iz razvojnog programa RS. Kaže da ima dobru saradnju sa Vladom RS, a da mu problem pravi lokalni SNSD „koji nagovara Vladu da ne da pare".

Savić naglašava da se smanjuje broj stanovnika u opštini, a da ih nekoliko hiljada radi u zapadnoj Evropi. Stanovnici Lopara uglavnom žive od poljoprivrede.

- Ukupan ambijent u RS je nepovoljan za strana ulaganja. Pozivamo investitore da dođu, ali interesovanje za Lopare je daleko manje nego za neke opštine na atraktivnim mestima - zaključuje Savić.

Mada prosečna plata ni u Bijeljini još nije dostigla 800 KM, opštinu ipak karakteriše stalan rast zarada i broja zaposlenih. To su primetili i građani iz drugih sredina RS, pa je Bijeljina, na čelu sa Mićom Mićićem (SDS), postala jedan od najvećih centara u koju se doseljava stanovništvo. Međutim, problem Bijeljine je što spada u grupu najzaduženijih u Srpskoj. Zahvaljujući tome, Mićić je uspeo da izgradi mnoge infrastrukturne projekte, a neke od njih finansirala je Vlada RS.

Nisu retki oni građani koji smatraju da je to njegov najveći uspeh i da presudne glasove dobija upravo na otvaranju objekata koje su najvećim delom platili drugi. S tim se slažu i u lokalnom SNSD-u, u kojem kažu da se lokalna vlast kiti tuđim perjem.

- Svima je poznato da se regionalna bolnica gradi sredstvima koje je obezbedila Vlada RS, a opština pokušava da pribavi sebi poene, iako u toj investiciji učestvuju malim delom. Isto je sa zaobilaznicom - kaže odbornik SNSD Slobodan Marković.

Lokalnoj vlasti, takođe, zamera što industrijska zona nije opravdala očekivanja - privlačenje novih investicija, otvaranje firmi i više radnih mesta. Privredni ambijent, kažu, najbolje oslikava podatak da je u prošloj godini zatvoreno oko 400 malih radnji, usled čega je bez posla ostalo oko 950 radnika.

Zbog haotične gradnje Bijeljina, kažu u opoziciji, više podseća na kasabu nego na moderan grad. Istovremeno, budžet Istočnog Novog Sarajeva je u protekle tri godine bukvalno prepolovljen. Kreditno zaduženje opštine je tri miliona KM i to za sportsku dvoranu, koja još nije završena.

- Za vreme desetogodišnje vlasti PDP i SDS, situacija je iz dana u dan sve gora. Vlast se pravda svetskom ekonomskom krizom, ali se sa njom suočavaju i druge opštine, pa im budžeti nisu prepolovljeni - kaže odbornik SNSD Aleksandar Todorović.

Istočno Novo Sarajevo samo je jedna od opština u gradu Istočnom Sarajevu. Gradonačelnik Vinko Radovanović, međutim, kaže da je zadovoljan radom lokalne vlasti, jer će većina obećanog biti i ispunjeno. - Značajno smo učvrstili poziciju Grada Istočno Sarajevo. Osnovali smo Agenciju za razvoj, usvojili dugoročnu strategiju razvoja i počeli sa izgradnjom Administrativnog centra. To smo obećali na početku mandata i skoro sve završili. Jedino bi trebalo bolje urediti saobraćaj u gradu - kaže Radovanović.

Bez obzira na krizu, Radovanović kao prednost Istočnog Sarajeva vidi u tome što je zadržana stabilnost budžeta i što je kreditno zaduženje oko 850.000 KM.

- Da je ista vlast na lokalnom nivou kao na republičkom, sigurno bismo dobili više pomoći od Vlade. Uzmimo primer Administrativnog centra, koji je sigurno trebalo da finansira Vlada iz Razvojnog programa, a ne da se kreditno zadužujemo, jer je to nešto što ostaje gradu - kaže Radovanović.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA