Novim zaduživanjima vraćaju stare dugove

Krediti građana i dalje dominiraju u strukturi kredita u bankama u Republici Srpskoj, pokazuje posljednji izvještaj Agencije za bankarstvo RS.

Novim zaduživanjima vraćaju stare dugove

Iako bilježe rast od svega pet odsto u prvih devet mjeseci prethodne godine u odnosu na 2017. godinu, njihova brojnost pokazuje veliku zaduženost stanovništva, ukazuju ekonomski analitičari.

Istovremeno, najveći rast od 16% zabilježili su krediti javnim i državnim preduzećima, dok su najmanje, svega 1%, rasli krediti privatnim preduzećima i društvima.

Izvještaj o stanju u bankarskom sistemu RS za prvih devet mjeseci prethodne godine pokazuje da su ukupni bruto krediti iznosili 5.047.400.000 KM i činili 62 odsto bruto bilansne aktive sa stopom rasta od četiri odsto u odnosu na kraj 2017. godine.

"Učešće kredita pojedinačnih sektora u ukupnim kreditima nije se znatno promijenilo u odnosu na stanje sa kraja 2017. godine, tako da je i dalje najznačajnije učešće kredita građana sa 45 odsto ukupnih kredita, zatim sektora privatnih preduzeća i društava sa 37 odsto, Vlade i Vladinih institucija 11 odsto i javnih i državnih preduzeća šest odsto ukupnih kredita", navodi se u izvještaju.

Dugoročni krediti i dalje predstavljaju 77% ukupnih kredita, kratkoročni 16%, a dospjela potraživanja sedam odsto ukupnih kredita.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kaže da krediti građana s razlogom imaju najveće učešće od 45 odsto, te da iako ne bilježe veliki rast, građani novim zaduživanjem vraćaju stare dugove.

"Sada imamo taj fenomen da se građani zadužuju kako bi vratili stare kredite. Građaninu koji ima kredit po visokoj kamatnoj stopi, ili recimo u francima, isplati se zatvoriti taj dug novim kreditom koji će biti po nižoj kamatnoj stopi", pojašnjava Radivojac.

On tvrdi da je razlog najvećeg rasta kredita prema državnom sektoru to što je država najsigurniji zajmoprimac bankama.

"Kada je u pitanju privatni sektor, naša privreda je dosta rizična, te nam tako mali rast kredita od 1% govori da je naš privredni život dosta konfuzan, pa se banke i ne odlučuju rado da im daju kredite. Mnogi se prije okreću da kupe bilo kakve trendovske zapise, nego da odobre kredit nekom privrednom društvu", ističe Radivojac.

O tome koliko su građani u dugovima, govore i podaci o prosječnoj zaduženosti po stanovniku RS koja je na kraju septembra prethodne godine iznosila 2.676 KM, što je za 153 KM više nego krajem 2017, dok je njihova ukupna zaduženost bila nešto veća od tri milijarde KM.

Neto dobit banaka u prvih devet mjeseci prethodne godine, kako se navodi u izvještaju, iznosila je 72.100.000 KM, što je za 17 odsto manje u odnosu na 87.300.000 ostvarene dobiti na kraju septembra 2017.

Radivojac kaže da taj pad, iako je nominalan, ne mora da predstavlja stvarni pad, jer je 2017. godina bila istorijska na teritoriji RS.

"U 2017. smo imali specifikum, jer je NLB banka iskazala enormnu dobit, a da se u poslovanju ništa specijalno nije promijenilo. Sa aspekta dobitaka i gubitaka u prethodnoj godini nemamo specijalnih slučajeva pa da možemo reći da nam je bankarski sektor ugrožen", rekao je Radivojac, te ocijenio da je neto dobit od 72 miliona veliki iznos, ali da nije ništa specijalno, ni specijalan pokazatelj ako se gleda ukupni kapital banaka i ukupna aktiva ili prihodi.

"Ono što je činjenica kod ostvarivanja te dobiti je da su se banke, pošto su kamatne stope niske, okrenule ostvarivanju dobiti kroz provizije i neke druge poslove, a ne samo od kredita i kamata. One imaju neke novine poput kartičnog poslovanja, međunarodnog platnog prometa, izdavanja garancija i slično", kaže Radivojac.

U prvih devet mjeseci 2018. najznačajniji nominalni rast depozita iskazan je kod depozita Vlade i Vladinih institucija za 215.200.000 KM, ili 44 odsto, a zabilježen je i rast depozita privatnih preduzeća i društava, ali i građana.

"U sektorskoj strukturi u ukupnim depozitima, značajnije promjene nastale su kod depozita Vlade i Vladinih institucija s povećanjem učešća za 3%, te je učešće depozita građana smanjeno za isto toliko, ali i dalje imaju najveće učešće od 54% u ukupnim depozitima", pokazuje izvještaj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA