„Društvo srpskih domaćina“: Čuvari tradicije i ognjišta

Proizvodnja ekološki zdrave hrane, poboljšanje plasmana domaćih proizvoda, ekonomski, moralni i kulturni razvoj i osnaživanje srpskog domaćinstva, osnovni su zadaci „Društva srpskih domaćina“.

„Društvo srpskih domaćina“: Čuvari tradicije i ognjišta

Prioritet društva, koje je osnovano 2011. i koje okuplja stotinak članova, su i njegovanje običaja i tradicije, prevazilaženje demografske krize i stvaranje uslova za povećanje nataliteta.

Tradiciju, kaže predsjednik „Društva srpskih domaćina" profesor Ranko Punoš moramo shvatati kao dinamičan odnos prošlosti, sadašnjosti i budućnosti našeg, evropskog i svjetskog nasljeđa, ali nikada ne smijemo zaboraviti najvažnije, kulturu i duhovnost srpskog naroda.

- Moramo očuvati sve što je u srpskom etnosu. Od porodice do nauke. Da razvijamo sve aspekte našeg društva, kroz sport, muziku, folklor, naučna dostignuća, istraživanja. Obilježavati važne događaje iz naše istorije. Učiti djecu o tome ko smo, ko su nam bili preci, odakle potičemo i na tome graditi budućnost - ističe Punoš.

Dobri domaćini rade na razvijanju duha koji je održao srpski rod i pravoslavnu vjeru.

- Borimo se za ekonomski prosperitet ovih prostora, razvoj privrede i poljoprivrede. Imamo prirodne potencijale i resurse na kojima na zavide i mnogo razvijenije zemlje. Živio sam u Americi. Ovo što mi imamo, nema jedna Kalifornija. Ali ih ne koristimo dovoljno - kaže Punoš.

Članovi „Društva srpskih domaćina" sarađuju sa sličnim udruženjima u Srbiji.

- Mi smo jedan narod, dijelimo istu sudbinu, a ne postoje prirodne ni bilo koje druge granice koje nas mogu razdvojiti. Jačati veze sa Srbijom i dijasporom u kojoj živi srpski narod, moramo - kažu u ovom društvu.

Okupljaju dobre domaćine i privrednike, koji su dijelom i radom, pokazali da im je važno opšte i nacionalno dobro. Zagovaraju ostanak na selu i razvoj ruralnih sredina.

Milan Mikić sa suprugom, sinom, snajom i unukom živi u Velikoj Obarskoj.

- Uspio sam da zadržim djecu na selu. Sin mi je medicinski tehničar, snaja je završila fakultet, ali svi rade u ovom domaćinstvu. Najvažnije je, kako kažemo mi seljaci, da nam se „odžak nastavi pušiti". Prihode stičemo proizvodeći oko 700 litara jabukovog sirćeta i od farme japanskih prepelica. Dnevno proizvedu oko 2.500 prepeličijih jaja koje plasiramo na tržište BiH. Obrađujemo zemlju, a opredjelili smo se za proizvodnju zdrave hrane. Može lijepo da se živi na selu - kaže Mikić.

On dodaje da naročito semberska sela sa uređenom infrastrukturom, plodnom zemljom i povoljnim klimatskim uslovima imaju odlične predispozicije za razvoj.

- Moj otac, moj deda, pa nekoliko kolena Mikića unazad, živjeli su na selu. Bavili su se poljoprivredom. Na tome moramo insistirati. Da se ognjišta ne gase, a da domaćinstva i oranice ne zarastaju u korov. I auto-put koji će se graditi je naš „prozor u svet". Približiće nas Beogradu, Banjaluci, Sarajevu. Nadamo se da će privući i investitore. Privredni razvoj, nova radna mjesta, preduslov su za bolji život na ovim prostorima - kaže domaćin.

Rad i u drugim opštinama

Rad Društva srpskih domaćina biće organizovan i u podružnicama i mjesnim odborima u susjednim opštinama, Ugljeviku i Loparama. Zajednički im je cilj očuvanje srpskog domaćinstva i njegovih tradicionalnih vrijednosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA