Isplate na crno obaraju prosjek: Koliko stvarno zarađuju zidari u Srpskoj

Sindikat radnika građevinarstva upozorava na veoma niska primanja zaposlenih u ovom sektoru, dok predsjednik Privredne komore RS i direktor građevinske firme Borko Đurić tvrdi da prikazane statističke plate nisu realne i da dosežu 1.000 maraka.

Isplate na crno obaraju prosjek: Koliko stvarno zarađuju zidari u Srpskoj

Zavod za statistiku RS saopštio je da su prosječne isplaćene plate u građevinarstvu u septembru iznosile 631 marku, dok predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti Dragana Vrabičić upozorava da su plate ovih radnika manje od republičkog prosjeka za oko 280 KM.

- Ako se uzme u obzir da je prosječna potrošačka korpa oko 1.900 maraka, jasno je kako su plate veoma niske i kako žive ove radnici - upozorava Vrabičićeva.

Međutim, Borko Đurić, predsjednik Privredne komore i direktor GP „Krajina", tvrdi da statistički podaci o platama u građevini nisu tačni i da ne prikazuju realno stanje.

- Razlog je siva zona, koja je u dobroj mjeri zastupljena u građevinarstvu. To potkrepljujem sljedećom činjenicom: u mojoj firmi prosječna plata je iznad 1.000 KM i na to su plaćeni svi porezi i doprinosi. Imamo non-stop otvorene konkurse za radnike za gotovo sve profile osnovnih građevinskih zanimanja, ali nema zainteresovanih. To znači da radnici rade kod nekog drugog, da imaju najmanje platu koliko ja nudim ili veću. Međutim, njihova legalna plata je mnogo manja, jer se dobar dio plata isplaćuje u kešu. Zato statistika prikazuje tolike plate. To je jedan od problema koji je dugo godina prisutan i ne rješava se - tvrdi Đurić.

Na pitanje da li u pogledu kontrola očekuje pozitivne promjene jer je na čelo Inspektorata imenovan čovjek koji dolazi iz privatnog sektora, Đurić kaže da zna da se Dragutin Škrebić zalaže za borbu protiv sive ekonomije i legalno poslovanje.

- Ja zaista vjerujem u njegove namjere, ali ne zavisi sve od jednog čoveka. Potrebno je pokrenuti mehanizam. Siva zona nije samo neizdavanje fiskalnih računa u kafanama. Veći je problem u onim branšama u kojima se vrte ogromni milioni maraka, a među njima je i građevinarstvo. Niko ne postavlja pitanje ko je napravio objekat koji košta toliko miliona i kako to da kod njega baš svi rade za 500 KM, a na drugom mjestu neće. U tome moraju i neki drugi učestvivati, nije dovoljno da to samo radi Inspektorat - poručuje Đurić.

Na sve to dolazi informacija da je jedna firma iz Zvornika angažovala 10 radnika iz Bangladeša za gradnju stambene zgrade u Višegradu.

- To sam čuo iz medija, a znam da su u Sarajevu ranije angažovali građevince iz Filipina - ističe Đurić.

Kaže da je to posljedica nedostatka adekvatne radne snage u sektoru građevinarstva iz više razloga. Osnovni razlog je dugo godina izražena nezainteresovanost mladih ljudi da se bave ovim poslovom, dok je prosjek starosti radnika u našim građevinskim firmama više od 50 godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA