Garderoba „iz druge ruke“ kao čuvar životne sredine

Verovatno ste bili ogorčeni kada ste čuli da je „Barberi“ zapalio neprodatu odeću i aksesoar u vrednosti od 37,8 miliona dolara 2018. godine. „Amazon“ i druge kompanije optužene su za istu vrstu tretiranja neprodate robe. Međutim, u poslednje vreme, velike kompanije se na svoj način, sve više uključuju u kupoprodajni lanac „sekond hend“ garderobe.

Garderoba „iz druge ruke“ kao čuvar životne sredine

Uništavanjem neprodatih kaputa, čizmi, haljina, modna industrija dodatno i značajno učestvuje u emitovanju štetnih gasova. Osim toga, s druge strane deo problema možda leži i u tome što mnogi poseduju previše odeće.

Stalna kupovina novih komada garderobe vodi do prenatrpanih ormana. Neke stvari nikad ne stignemo ni da obučemo.

Kritičari takvog trenda, izlaz vide u polovnoj odeći koja je „održiva stvar".Tržište polovne odeće raste i očekuje se da u potpunosti obuhvati jednu trećinu tržišta garderobe do 2030.

Mladi su najotvoreniji prema ideji korišćenja polovne garderobe. Istraživanja kažu da je koriste 2,5 puta češće u odnosu na sve ostale starosne grupe.

Međutim, sa širenjem „sekond hend" tržišta naročito na veb portalima, upotreba polovne odeće sve je češća i kod starijih generacija.

U poslednje vreme, pojačano je interesovanje za prodaju i kupovinu modnih komada koje je neko već nosio, ali ne samo onih jeftinih. Sve više se povećava potražnja i za komade koji pripadaju luksuznim modnim linijama.

Celoj priči se u poslednje vreme pridružuju i neke velike modne kompanije, shvatajući da učestvuju u svojevrsnoj revoluciji preprodaje. "Patagonia and Eileen Fisher" počeli su da se bave robom sa oštećenjima i uz programe prepravke, omogućili su kupcima da sebi priušte komade iz inače skupih kolekcija.

Osnivaju se i posebne radionice za prepravku, došivanje i sređivanje komada sa felerima, koja na kraju nađe svog kupca.

Predstavnici takvih radionica uvereni su da na taj način pozitivno utiču na problem sa otpadom, negativne uticaje na životnu sredinu, značajne finansijske gubitke modnih kompanija i propuštene mogućnosti potrošača.

Kada se u radionicama doda nedostajuća kopča, dugme, popravi rajsferšlus, garderoba se detaljno pregledava i dobija zvanični sertifikat da je „popravljena", ali spremna za upotrebu.

Statistika kaže da čak 40 odsto kupaca odeće ima nameru da je kasnije proda, ona će postati deo takozvane kružne mode, što će naterati proizvođače da odeću dizajniraju da traje duže, da može da se reciklira i dane sadrži toksične materijale koji se oslobađaju tokom duže primene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA