Firme u RS u trci za radnicima osuđenicima

Veliko interesovanje vlada u javnim preduzećima u Srpskoj da angažuju osuđenike koji bi za njih besplatno radili, umjesto da idu u zatvor.

Firme u RS u trci za radnicima osuđenicima

Takva praksa uskoro će zaživjeti i već sutra će biti objavljen javni poziv Ministarstva pravde RS, na koji će se moći prijaviti zainteresovana javna preduzeća i ustanove. Potom će resorni ministar Anton Kasipović sačiniti listu onih koji ispunjavaju uslove, odnosno kod kojih se može izvršavati rad u javnom interesu. Značaj će biti višestruk - javna preduzeća i ustanove dobiće radnike koje neće plaćati, osuđenici neće biti na teretu budžeta, a pritom će i proces resocijalizacije biti uspješniji.

Ovo pitanje propisano je Krivičnim zakonikom RS, kojim je definisano da nadležni sud može izrečenu kaznu zatvora u trajanju do jedne godine, na zahtjev osuđenika, zamijeniti radom u javnom interesu. Po odredbama Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija RS, nakon što nadležni sud dostavi odluku o zamjeni zatvorske kazne radom u javnom interesu, ministar pravde donosi rješenje kojim upućuje osuđenika na rad kod preduzeća ili ustanove kod koje je to moguće.

"Prilikom određivanja pravnog subjekta kod kojeg se izvršava mjera rada u javnom interesu, vodi se računa da poslovi koje osuđeno lice može da obavlja kod pravnog subjekta budu poslovi od javnog interesa, u okviru kojih se može ostvariti svrha sankcije", rekla je za "Nezavisne" Sanja Džombić, službenica za odnose s javnošću Ministarstva pravde RS.

Rad u javnom interesu ne može biti kraći od 60, niti duži od 360 časova. Određuje se za vrijeme koje ne može biti kraće od mjesec dana, niti duže od šest mjeseci te ne može biti duži od 60 časova u toku jednog mjeseca. Djeletnosti u okviru kojih se ovo može ostvariti su poslovi iz oblasti humanitarnog rada, ekologije, komunalni poslovi, poslovi rudarstva, energetike i slično. U javnim preduzećima koja se bave ovim djelatnostima potvrđuju za "Nezavisne" da su i te kako zainteresovani za učešće.

Predrag Perković, direktor preduzeća "Vodovoda i kanalizacija" Bijeljina, rekao je da će, nakon što bude objavljen javni poziv, razmotriti da li će se i oni prijaviti.

"Naravno da smo zainteresovani ukoliko tu bude profila koji su nama potrebni, na primjer majstori, vodoinstalateri ", ističe Perković za "Nezavisne".

Ognjen Mitrović, direktor "Vodovoda" Doboj, takođe kaže za "Nezavisne" da im je ovakva mogućnost i te kako primamljiva. Zainteresovani su, dodaje, tako da će razmotriti da se prijave na javni poziv.

"Podržavam to, prvenstveno u cilju bolje resocijalizacije zatvorenika. Bolje da nešto društveno korisno rade, nego da budu zatvoreni u četiri zida. Međutim, ukoliko ne budemo imali mogućnost da učestvujemo prilikom izbora potencijalnog zatvorenika koji bi nam došao, plašim se da bi moglo biti posljedica druge vrste", rekao je Mitrović.

Iz "Toplane" Prijedor kažu da će detaljniji stav imati nakon što javni poziv bude objavljen, ali i ističu da su zainteresovani da u ovom procesu učestvuju ako budu mogli da biraju osuđenike čija zanimanjima su njima potrebna.

Takva praksa već je zaživjela u Unsko-sanskom kantonu i daje izvanredne rezultate.

"Sudovi u USK i u protekloj godini nastavili su s praksom primjenjivanja alternativne krivične sankcije kojom se osuđenicima određuje društveno koristan rad umjesto zatvorske kazne", kaže ministar pravosuđa USK Asim Dizdarević.

Prema njegovim riječima, pokazalo se kako ova praksa ima višestruko pozitivne efekte.

"U prošloj godini imali smo 61 takvu sudsku odluku i većina njih je realizovana u praksi", kazao je Dizdarević za "Nezavisne". Prema njegovim riječima, u proteklih devet godina, od kada su počeli s ovakvom praksom, izrečeno je ukupno 456 presuda kojima je zatvorska kazna zamijenjena društveno korisnim radom.

Prema mišljenju Enesa Selmana, predsjednika Općinskog suda u Sanskom Mostu, primjena ove sankcije polučila je željeni vaspitni efekat.

"Osuđenici koji obavljaju društveno korisni rad su izloženi pogledima i sudu javnosti i pokazalo se kako to kod njih proizvodi željeni vaspitni efekat. Osim toga, na ovakav način se ostvaruju značajne finansijske uštede s obzirom na to da jedan dan koji osuđenici provedu u zatvoru državu košta u prosjeku oko 100 maraka", kazao je Selman za "Nezavisne". Dodaje kako se ovakva krivična sankcija izriče uzimajući u obzir težinu krivičnog djela i njome se omogućuje da lica, koja su za učinjena krivična djela osuđena na kaznu zatvora do jedne godine, zamijene izdržavanje kazne zatvora radom na slobodi. Prema njegovim riječima, USK je vodeći u cijeloj BiH kada je riječ o primjeni pomenute sankcije. Kada je riječ o strukturi krivičnih djela za koja su izrečene ovakve presude, u najvećem broju slučajeva radi se o krađama, proizvodnji i trgovini narkoticima, nasilničkom ponašanju i slično.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA