Agencije godišnje progutaju 58 miliona maraka

  • BiH
  • 13. Jan 2021.

Više od 58 miliona maraka poreskih obveznika u prosjeku se svake godine potroši na finansiranje rada raznih agencija na nivou BiH.

Agencije godišnje progutaju 58 miliona maraka

Većina tog novca ode na plate zaposlenih, na razne vrste naknada, stimulacije, putne i troškove održavanja, posebne usluge, ali i na zakup poslovnih prostora, negdje oko tri miliona KM, jer dio ovih agencija i dalje nema riješeno "stambeno pitanje".

Primjera radi, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH već godinama za ovu namjenu izdvaja više od 2.264.000 maraka.

Sumirajući sve podatke može se zaključiti da 60-ak odsto od pomenutih 58 miliona ode na plate zaposlenih i stavku označenu kao "naknade za troškove". Rekorderi po tom pitanju su iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, gdje čak 80 odsto budžeta ode za ove namjene. Nekada ni to nije dovoljno, pa recimo zaposleni u Agenciji za osiguranje BiH imaju i stavku "naknade članovima Upravnog odbora", koja iznosi 470 maraka.

Prema revizorskim izvještajima o radu ovih agencija u 2019. godini, a među kojima su i one koje se bave antidoping kontrolom, forenzičkim ispitivanjem i vještačenjima, nadzorom nad tržištem, školovanjem i stručnim usavršavanjem kadrova, vidljivo je sa su i dalje prisutne neke stare boljke. Od nepoštovanja tenderskih procedura, nekontrolisanog trošenja sredstava, sumnjivih i spornih potraživanja. Doduše, ne u tolikom obimu kao nekih ranijih godina, ali ipak u dovoljnoj mjeri da neki od ovih izvještaja dobiju ocjenu "s rezervom". Utisak je da je najviše nepravilnosti zabilježeno u Agenciji za statistiku, koja je samo na ime putnih troškova potrošila više od 128.000 maraka. Revizori su utvrdili da je bilo određenih nepravilnosti kod popravke vozila i izdavanja računa, ali i prilikom direktnih pogodbi i nabavki određene robe i usluga. Konstatovali su i da putne naloge nisu potpisivale "nadležne" osobe, ali i da je došlo do probijanja limita troškova za mobilne telefone. Slični slučajevi su primijećeni i kod Agencije za unapređenje stranih investicija, gdje su revizori utvrdili da je bilo određenih propusta i prilikom zapošljavanja novih radnika.

U Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje su otišli korak dalje pa su isplaćivali i stimulacije zaposlenim u iznosu većem od predviđenog. Interesantno, ali ni agencija simboličnog naziva "za prevenciju korupcije" nije se pokazala u najboljem svjetlu, a pogotovo u dijelu koji se odnosi na "kontrolu trošenja sredstava".

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je veliki dio ovih agencija formiran bez ikakve prethodne analize, te se zbog toga danas došlo u situaciju da država, a ni građani BiH, nemaju gotovo nikakvu korist od njih.

- Vjerujem da se pola toga novca baci u vodu. Zaposleni redovno dobijaju dobre plate, a u većini slučajeva ništa ne rade. Stoga je potreban hitan restart sistema, jer ovako više ne može. I bogatije države od nas bi bankrotirale - kaže Pavlović.

Održavanje jednog vozila 22.000 KM

Jedna od institucija koja se od svog osnivanja i nije baš proslavila svojim radom sigurno je i Komisija za koncesije BiH. Desetak zaposlenih "statista" državu godišnje košta više od milion maraka. U izvještaju za 2019. revizori su uočili i niz "sitnih" nepravilnosti u njihovom radu, pa čak i da su lica koja su imala uslove za penziju i dalje radila. Pored toga, revizori su upozorili i na ekonomsku neopravdanost održavanja vozila starog 13 godina. U tu svrhu izdvojeno je nevjerovatnih 22.000 maraka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA