Rekao je to predsjedavajući Sudskog vijeća Suda BiH Zoran Božić obrazlažući presudu ovog suda kojom je, prvostepeno, Mahmuljin osuđen na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora za zločine nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima na području Zavidovića i Vozuće 1995. godine.

Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, Sudsko vijeće je osudilo Mahmuljina na kaznu zatvora od jedne godine, za zločin protiv ratnih zarobljenika na dvije godine, a za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika na osam godina, te mu je izrečena jedinstvena kazna od deset godina zatvora.

Božić je rekao da je Mahmuljin kriv što je u svojstvu komandanta propustio da spriječi činjenje nečovječnih djela pripadnika odreda "El mudžahedin".

Sudsko vijeće je utvrdilo da su pripadnici Odreda, u okviru akcija "Proljeće ‘95" i "Farz", ubili 52 zarobljena pripadnika Vojske Republike Srpske, te nečovječno postupali prema njima i nekoliko civila.

Obrazlažući presudu, Božić je naveo da su u drugoj polovini jula 1995. godine pripadnici odreda "El mudžahedin" u logoru "13. kilometar" jednom zarobljeniku odsjekli glavu, koju su drugi morali da ljube.

Na osnovu izjava svjedoka i podnesenih dokaza, Vijeće je utvrdilo da su od 23. jula do 23. avgusta pripadnici odreda zarobljenicima namjerno nanosili teške fizičke i psihičke povrede koje su im stvarale velike patnje i duševnu bol.

Božić je naveo da su zarobljeni srpski vojnici i civili u logoru bili prebijani rukama, nogama, kundacima od pušaka, metalnim šipkama, vodenim crijevima, te probadani noževima i podvrgavani elektro-šokovima.

Epilog strašnih tortura su prelomi rebara, nogu, ruku, vilica, izbijeni zubi, te gubitak vida.

Prvostepeno vijeće je zaključilo da su, u okviru operacije "Farz", u septembru 1995. godine pripadnici Odreda oteli zarobljenike i civile od Petog bataljona i odveli ih u logor "13. kilometar", gdje su najmanje 52 zarobljenika ubili vatrenim i hladnim oružjem.

Božić je u obrazloženju napomenuo da je Mahmuljin, znatno prije nego što je postao komandant Trećeg korpusa, dobio zadatak od komandanta takozvane Armije RBiH Rasima Delića da obavi razgovor sa predstavnicima mudžahedina o ulasku u sastav vojske muslimana, nakon čega je formiran Odred, čija komanda je vjerovala Mahmuljinu.

Vijeće je utvrdilo da je Mahmuljin boravio u zoni dejstava u vrijeme operacije "Proljeće ‘95", navodeći da je sama činjenica da pripadnici odreda "El mudžahedin" nisu htjeli predati zarobljenike vojnoj policiji predstavljala zabrinjavajuću informaciju i zahtijevala da se istraži situacija.

Božić je dodao da je Mahmuljin održavao sastanke sa predstavnicima Odreda, podsjetivši na izjavu svjedoka koji je ispričao kako je za vrijeme operacije "Farz" obavijestio Mahmuljina o otmici zarobljenika, a da mu je on rekao da će se to riješiti.

Predsjedavajući Sudskog vijeća je naveo da je izostala Mahmuljinova reakcija, nakon što je predsjedavajući Predsjedništva RBiH nakon posjete području rekao da ima informacije o nečovječnom postupanju.

- Vijeće je nakon dokaza Tužilaštva van razumne sumnje utvrdilo da je optuženi počinio krivično djelo za koje se tereti, a imajući u vidu da je inkriminisano djelo počinjeno 1995. godine, kazna je izrečena po Krivičnom zakonu SFRJ - naveo je Božić.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH, 15 dana od prijema pisanog otpravka.

Branilac Sakiba Mahmuljina, advokat Fahrudin Ibrišimović rekao je novinarima da odbrana nije zadovoljna izrečenom presudom, zbog čega će uložiti žalbu.

Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić rekao je da će Tužilaštvo, kada dobije pisani otporavak, odlučiti da li će uložiti žalbu da presudu.

Mahmuljin je uhapšen 8. decembra 2015. godine u Sarajevu, a 31. decembra te godine Sud BiH potvrdio je optužnicu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.