Ako simptomi anksioznosti postanu dominantni, tj. počinju intenzivno djelovati, tako da remete svakodnevno funkcioniranje osobe, to je anksiozni poremećaj. Istraživanje je pokazalo da svaka treća osoba prolazi kroz ovo stanje u nekom trenutku svog života te da spol i starost nisu presudni za njegovo nastajanje. Najvažnije je prepoznati simptome na vrijeme, obratiti se stručnjaku i pokušati ih prevladati što je prije moguće.

Zašto se javlja anksioznost?

Ne postoji 100% jedinstveni uzrok anksioznosti, jer nastaje kombinacijom genetskih faktora i faktora okoline. O čemu se zapravo radi?

- Osoba se može roditi s osjetljivim nervnim sistemom, pa automatski postoji predispozicija da se anksioznost razvije kasnije. Međutim, ovo mentalno stanje se mnogo češće javlja pod uticajem drugih faktora. Naime, okidači anksioznosti mogu biti trauma i emocionalni stres doživljeni u djetinjstvu ili ranoj adolescenciji. Na primjer, dijete koje je svjedočilo ili je bilo žrtva porodičnog nasilja u kasnijim godinama može razviti strah da isto doživi u vezi ili braku. Anksioznost se može javiti i kao posljedica preležane bolesti, smrti voljene osobe, prekida emocionalne veze i drugih okolnosti iz svakodnevnog života. Dakle, svi prethodni problemi mogu utjecati na razvoj unutarnjih nemira i nedefiniranog straha koji nije usredotočen na određene stvari i probleme.

Anksiozno okruženje

Definicija za lijep i srećan život je individualna, odnosno zavisi od toga šta različiti tipovi ljudi pod tim podrazumijevaju. Međutim, kao jedan od preduslova za ispunjen, srećan i miran život pojavljuje se pozitivno okruženje. S tim u vezi je i pojava anksioznosti kod ljudi koji se nalaze u takvom okruženju. Osjećaj pretjeranog straha i tjeskobe može se razviti kroz stalne priče o problemima, kroz negativne misli i pesimizam onih s kojima živimo, radimo ili se družimo.

Najčešći simptomi anksioznosti

To je skup simptoma izraženih kod svakog u različitoj mjeri:

- Strah, nervoza, nemir, napetost;

- Negativne misli i stalni osjećaj da će se nešto loše dogoditi;

- Očekivanje negativnog ishoda situacije;

- Lak gubitak strpljenja;

- Zaokupljenost ili opsesija nečim;

- Osjećaj krivice; Loša samokontrola;

- Loša koncentracija.

Sve ove simptome prate fizičke promjene: želudačni problemi, ubrzani rad srca, glavobolje, izostanak menstruacije (kod žena), gubitak apetita. Važno je napomenuti da anksioznost može dovesti do sklonosti ka depresiji.

Korak broj jedan: pomoć stručnog lica

Prvi i najsigurniji korak za oslobađanje od ovog stanja je razgovor sa stručnjakom. Porodica, prijatelji, partner mogu slušati i dati savjete, ali stručnost psihoterapeuta je ključna. Dijagnozu, kao i određeni oblik liječenja će odrediti tek nakon procjene koju obavi poslije razgovora i psiholoških upitnika i testova sa anksioznom osobom. Ako su simptomi ozbiljniji, pa čak i ako prijete da se pretvore u anksiozni poremećaj, jedan od najadekvatnijih načina liječenja su lijekovi (antidepresivi, sedativi...) uz obaveznu psihoterapiju.

Korak broj dva: trajna promjena životnih navika

Lijekovi i psihoterapija mogu puno pomoći, ali ni oni ne djeluju poput čarobnog štapića. Potreban je napor, motivacija, a prije svega želja anksiozne osobe da izađe iz ovog začaranog kruga. Jedini način koji vodi do toga je trajna promjena životnih navika. Treba se kloniti svega što je izvor negativne energije, kao i ljudi koji šire napetost i tenziju. Sve ostale promjene podrazumijevaju rad i nadogradnju vlastite ličnosti, osjećaja, odluka.

Izlaz iz četiri zida

Uznemireni ljudi imaju tendenciju da se povuku u sebe i zatvore u četiri zida. U tom kontekstu, fizička aktivnost (ne mora biti određeni sport) vrlo je važan korak. Tek kad izađemo iz zamračene i zagušljive sobe iz koje izviru samo negativne misli, shvatimo da nije sve crno. Šetnje, trčanje, vožnja biciklom ili neke sportsko-rekreativne aktivnosti koje podižu nivo adrenalina mogu biti pravi izbor.

Umjetnost kao izvor pozitivnih misli

Književnost je umjetnost koja sabira cjelokupno ljudsko životno iskustvo, te je u tom kontekstu izvor raznih lekcija, aforizama i pozitivnih misli. Bez obzira na to što nekada izgledaju kao klišei, svi ti citati o životu zapravo su naša prošlost, sadašnjost i budućnost. Stoga čitanje knjiga može biti korisno kao i slušanje muzike, gledanje filmova, odlazak u bioskop ili pozorište.

Poroci povećavaju rizik od simptoma anksioznosti Nikotin, alkohol, droga - poroci su koji ubrzavaju stvaranje simptoma anksioznosti. Veoma su važni zdrava ishrana i kvalitetan san.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.