Prema toj analizi, BiH je smještena na 140. mjesto od 144 rangirane zemlje svijeta, a iza nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alžir. Iako ne postoje podaci o broju studenata i diplomiranih građana koji su napustili BiH, na osnovu ukupne migracije i odricanja bh. državljanstva, može se zaključiti da se "odliv mozgova" u poslijeratnom periodu mjeri desetinama hiljada.

Jedan od njih je tridesetogodišnji Banjalučanin Borislav Tadić, koji je našu zemlju napustio 2004. godine s namjerom, kako sam ističe, da se brzo vrati. Međutim, nakon što je diplomirao, a onda i magistrirao na Tehničkom univerzitetu u Gracu u Austriji, otvorio mu se prostor za razvoj karijere u inostranstvu. Tu priliku je obilato iskoristio. Proteklih godina bio je angažovan u više od 17 zemalja i u nekim od najpoznatijih kompanija kao što su "Siemens", "Magna", "Detecon", te u Ujedinjenim nacijama.

Borislav je od 2009. do prošle godine živio i radio u Švajcarskoj, da bi se onda preselio u Njemačku, gdje je sada direktor za internacionalnu tehnološku sigurnost u "Deutsche Telekomu", zadužen za sve kompanije u vlasništvu grupacije u Evropi i SAD.

"Primarni razlozi mog ostanka u zapadnoj Evropi nakon studija su motivacija za završetkom doktorata na nekom renomiranom evropskom univerzitetu i perspektive razvoja karijere. Međunarodno poslovno iskustvo u nizu različitih sektora i mreža kontakata na nivou upravljačkih struktura korporacija, akademskih ustanova i civilnih službi, koje sam stekao u samo nekoliko godina, ne bi bili mogući u našim uslovima ni nakon više decenija", priča Borislav.

On ukazuje da brojne visokospecijalizovane i kompleksne teme kojima se bavi u BiH još nisu ni prisutne, a one prilagođene našem tržištu su neadekvatno finansijski kompenzovane. Ipak, kako kaže, u nekom doglednom periodu planira povratak u domovinu, izražavajući želju da će ovdje biti stvoreni osnovni uslovi za vraćanje brojnih visokoobrazovanih i iskusnih kadrova.

Zlatan Mulabegović, direktor Asocijacije za informacione tehnologije u BiH, kaže da upravo Njemačka predstavlja pravi raj za bh. informatičke stručnjake, s obzirom na to da najveća evropska privreda trenutno u toj oblasti za strance nudi više od 100.000 radnih mjesta. "Informatičkim inženjerima je najlakše otići iz zemlje.

Primjera radi, u Njemačkoj može pronaći posao svako ko poznaje jezik, posjeduje univerzitetsku diplomu i zna programirati. Za visokoobrazovane informatičare je dovoljno da imaju inženjerski pristup, da žele učiti i već za tri mjeseca postaju produktivni", kaže Mulabegović, navodeći da su kadrovi sličnih profila, ali u dosta manjem obimu, traženi i u Austriji, Danskoj, Švedskoj i SAD.

U Internacionalnoj organizaciji za migracije (IOM) ranije su ukazali da bh. građani najčešće emigriraju zbog posla i studiranja, a da su glavne destinacije u potrazi za boljom platom Slovenija, Italija i Njemačka. Pored informatičara, najveći odliv visokoobrazovanih kadrova bilježi se u zdravstvu, pa je tako samo RS za nepune tri godine napustilo više od 340 ljekara i specijalista.

Nikola Dronjak, predsjednik Unije studenata RS, kaže da ga podaci o "odlivu mozgova" uopšte ne začuđuju s obzirom na to da novopečeni diplomci, uprkos svojim kvalifikacijama, izuzetno teško mogu da nađu posao u zemlji, kako zbog visoke stope nezaposlenosti, tako i zbog drugih subjektivnih razloga.

"Mladi koji završe fakultete u BiH ne mogu naći posao zbog rasprostranjene korupcije, odnosno ako nemaju ‘veze', poznanstva, kumove i rodbinu koja će ih zaposliti. Čak i oni koji uspiju da dođu do radnog mjesta mogu računati na platu od 600 KM. Kako da ti ljudi onda ovdje riješe stambeno pitanje, zasnivaju porodicu i odgajaju djecu? Naravno da će se odlučiti za odlazak i zaposlenje u zemljama u kojima će se vrednovati njihovo znanje i gdje će sebi omogućiti dostojanstven život", ističe Dronjak.

U takvoj situaciji se, prema njegovom mišljenju, gubi i smisao ulaganja države u visokoobrazovne ustanove ukoliko će se novac trošiti za školovanje mladih koji svoju budućnost planiraju van ove zemlje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.