Plodored, odnosno izmjena sjetvene strukture u proljećnoj sjetvi u korist industrijskog i krmnog bilja najvažnija je mjera, ali je pitanje koliko će poljoprivredni proizvođači imati finansijskih uslova da to i ostvare.

"Sjetva krmnog ili industrijskog bilja je intenzivnija i skuplja, a poljoprivrednici su veoma pogođeni višegodišnjim nepogodama - poplavom, ledom i, posebno, sušom, uz koju je došlo i `crvenilo kukuruza`", objašnjava za Srnu stručni savjetnik za poljoprivredu u Administrativnoj službi grada Bijeljina Jelica Radičić.

Ona podsjeća da je suša, a u okviru nje i "crvenilo kukuruza", prošle godine nanijela štetu semberskim poljoprivrednicima od 61 milion KM.

Doktor poljoprivrednih nauka Dragan Zarić, koji radi u Savjetodavnoj službi pri Ministartsvu poljoprivrede Srpske, kaže da se ova bolest pojavljivala i polovinim prošlog vijeka.

"Naša služba ukazuje na ovaj problem od 2010. i 2011. godine, a u 2012. došlo je do regresije ove bolesti na našim područjima, koja je nanijela i veću ekonosku štetu", rekao je Zarić Srni.

On kaže da je sporadičnih pojava "crvenila kukuruza" bilo i ranije, ali su smanjenjem prinosa i kvaliteta zrna - nastali problemi, još prije tri godine insistirali smo na ovom problemu kao jednom od velikih problema na području Semberije - ističe Zarić.

"Od Bijeljine, pa prema Drini i Savi ova bolest se masovnije pojavila, ali tog problema nema kada se krene prema Ugljeviku i Loparama. I naše kolege u Posavini i Lijevče polju - u takođe žitorodnim područjima nemaju ovakve probleme", napominje Zarić.

On navodi da je od semberskih 28.000 do 30.000 hektara pod kukuruzom u prošloj godini trećina uništena, što nikako nije malo i zanemarljivo.

"U 2010. bolest je zahvatila oko pet-šest hiljada hektara, a povećanje je zabilježeno 2011. godine, ali je prošle godine to poprimilo značajnije razmjere i zahvaćeno je bilo oko 30 odsto površina", rekao je Zarić.

On navodi da 2012. godina može da posluži kao reper, kao oslonac i baza da se daju određene procjene o smanjenju prinosa, ne samo zbog suše, nego i "crvenila" - suša je tamo gdje nije bilo "crvenila" odnijela oko 60 odsto kukuruza, a tamo gdje je bila udružena sa "crvenilom" propalo je od 80 do 100 odsto zrna.

"To su dva faktora uticaja spoljne sredine koji su doveli do ove situacije u 2012, ali to ne znači da bi se sve to moglo pojaviti i u ovoj kao i u narednim godinama", ohrabruje Zarić i ponavlja da se ovakve pojave ponavljaju ciklično.

Od 1956/57. godine bolest se kod nas nije pojavljivala do unazad četiri godine, ne samo na području Semberije. I u Sremu, Mačvi, Vojvodini i drugim dijelovima Srbije pojavljuje se isti problem.

Zarić ističe da je, s ciljem suzbijanja prenosioca izazivača "crvenila", odnosno fitoplazme koju prenosi insekt cikada, koji prezimljava i razvija se na travama i strnim žitima - plodored prva preventivna mjera.

"Mi iz Savjetodavne službe resornog ministartva nastavićemo prezentacije o načinima pomoći poljoprivrednim proizvođačima da se smanji intenzitet cikada koje prenose uzročnike `crvenila`", poručuje Zarić za Srnu.

Uz širu, frontalnu zaštitu kukuruza neophodna je i pomoć poljoprivrednom proizvođaču - i od grada Bijeljina i od resornog ministartva.

"Ako se izgubi 30 odsto površine na jednom ataru - to je oko 20 odsto ukupne površine pod kukuruzom Republike Srpske, odnosno BiH, onda je to veliki znak pitanja da li treba pomoć. U svakom slučaju je neophodna", zaključuje Zarić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.