Prije odavanja počati stradalima u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici, u Istočnom Sarajevu u crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima služen je parastos za stradale pripadnike JNA čime je počelo obilježavanje 33 godišnjice, prenose Nezavisne. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Obilježavanje 33 godišnjice  u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici održano je uz prisustvo policije među kojima su bili i pripadnici Specijalna jedinica MUP-a Kantona Sarajevo.

Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova organizovao je obilježavanje istorijskog događaja od republičkog značaja "Zločin nad pripadnicima JNA u Sarajevu 1992. godine" kako bi ukazali da niko nije  osuđen za ovaj zločin, te da ne postoji spomen obilježje ubijenim.

Bivši pripadnici JNA, porodice žrtava, te predstavnici političkog života i boračke organizacije iz Republike Srpske naglasili su da

Prije 33 godine u Dobrovoljačkoj ulici, koja se danas zove Hamdije Kreševljakovića, došlo je do incidenta između vojnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) u povlačenju i pripadnika Teritorijalne odbrane Republike BiH (RBiH).

Tog je dana trebala biti izvršena razmjena vojnika JNA iz kasarne Bistrik u Sarajevu u zamjenu za predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, kojeg je dan ranije JNA zarobila na aerodromu na povratku iz Lisabona.

Nedugo nakon polaska, kolona je presječena i zaustavljena u današnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, 2. i 3. maja u Sarajevu ubijeno je najmanje 28 pripadnika JNA.

Pred Sudom BiH u toku su dva postupaka za zločine u Dobrovoljačkoj ulici.

Za napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje vojnika i civila, pred Sudom BiH sudi se Ejupu Ganiću, Zaimu Backoviću, Hamidu Bahti, Hasanu Efendiću, Fikretu Muslimoviću, Jusufu Pušini, Bakiru Alispahiću, Enesu Bezdrobu, Ismetu Dahiću i Mahiru Žišku, koji su obavljali visoke političke, vojne i policijske dužnosti.

Tužilaštvo BiH ih tereti da 3. maja 1992. nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, te da su propustili da kazne izršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, nisu spriječili ni kaznili počinioce, kao i da su im pomagali poslije izvršenog zločina.

Prema saopćenju Tužilaštva, prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani.

U drugom postupku sudi se Kerimu Lučareviću koji je optužen u svojstvu komandanta Vojne policije Republičkog štaba Teritorijalne odbrane (TO) RBiH da nije preduzeo mjere na kažnjavanju počinilaca ubistava i ranjavanja tokom napada na kolonu vojnika i civila zaposlenih u JNA 3. maja 1992. u Dobrovoljačkoj ulici, kao i njihovo kasnije zlostavljanje.

Centar javne bezbjednosti  Istočno Sarajevo 2005. godine podnio je krivičnu prijavu protiv 15 osoba osumnjičenih za ovaj zločin, ali je Tužilaštvo BiH tek u novembru 2007. godine pokrenulo istragu.

Međunarodni tužilac u BiH Jude Romano donio je u januaru 2012. godine odluku o obustavljanju istrage.

Po Interpolovoj potjernici koju je Republika Srbija raspisala zbog optužbe da je učestvovao u događajima u Dobrovoljačkoj, u Beču je 2011. godine uhapšen Jovan Divjak, penzionisani general Armije RBiH. Austrijski sud je tada odbacio zahtjev Srbije za izručenje Divjaka, a zbog sumnje da bi on u Srbiji imao pošteno suđenje. Divjak je preminuo 2021. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.