3 BDT (loguj se da preuzmeš)
Savjetu bezbjednosti obratiće se srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, kao i Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, prenose Nezavisne. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA
TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA
Šmit je na početku obraćanja rekao da se ove godine obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Krajem maja ove godine predstavnici država NATO-a i Međunarodne zajednice, kao i predstavnici BiH, Hrvatske i Srbije okupiće se kako bi obilježili 30 godina od Dejtona. Rat u BiH je vratio užasna zvjerstva koja nisu viđena od Drugog svjetskog rata. Dejtonskim sporazumom rat je uspješno završen", rekao je Šmit.
On je rekao da mu ovih dana prilaze građani BiH koji ga pitaju da li se može pobrinuti da u BiH ne dođe do rata.
TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA
"Nažalost, zapaljiva politička retorika dovodi u pitanje ulogu nekih aktera u osiguravanju nastavka postojanja BiH u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom", rekao je Šmit.
Kako je istakao, u prvom kvartalu ove godine u BiH je zabilježen veliki rast tenzija i jedna velika politička kriza.
"Ja još uvijek ne vidim indikacije da se radi o sigurnosnoj krizi", rekao je Šmit.
On je spomenuo i presudu Suda BiH Miloradu Dodiku, predsjedniku RS i na reakcije koje su uslijedile iz Srpske.
"Ovi postupci, ovi zakoni koji su u kontradikciji sa Dejtonskim sporazumom, Ustavni sud je poništio sve ove zakone koje je usvojila NSRS. Radi se o ugrožavanju teritorijalnog i socijalnog ugrožavanja zemlje i ljudi", rekao je Šmit.
Prema njegovim riječima, zaustavljene su reforme i put ka EU.
"Kao što sam u ovom izvještaju izvijestio, ekonomska situacija u BiH je stabilna u ovom trenutku, međutim demografska situacija se ne poboljšava", naveo je on tokom svog obraćanja.
On je dodao da Međunarodna zajednica daje podršku BiH, kao i PIC kroz svoje dokumente i sjednice.
"Izrazili smo punu podršku teritorijalnom integritetu BiH i implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma", kazao je Šmit.
Šmit je rekao da su Srbi u institucijama imali pritisak da napuste te institucije.
"Narodi u BiH zaista mogu da živjeti zajedno. Zajednice ne podržavaju ekstremizam i secesionizam", kazao je on i dodao da je diskriminacija i dalje kompleksan problem.
Pozvao je političke lidere da krenu u ustavne i zakonodavne reforme dodajući da se diskriminacija sadašnjeg ustavnog okvira mora prevazići.
"U budućnosti se moramo baviti reformskom agendom i Dejtonom. Državna imovina i vojna imovina i dalje ostaju otvoreno pitanje", rekao je Šmit.
On je kazao da je trenutna kriza rezultat napada od strane određenih političara na Dejtonski mirovni sporazum i pravni poredak.
"Svi u BiH moraju razumjeti da nijedan pojedinac nije iznad zakona. Svi moraju poštovati vladavinu prava. BiH se suočava sa teškim vremenima. Prije 30 godina niko ne bi očekivao da će Međunarodna zajednica biti toliko potrebna", rekao je Šmit.
Kako je istakao, da treba razgovarati o izmjenama Ustava.
"OHR nikada nije trebao biti trajna institucija. Međunarodna zajednica ne može odrediti budućnost ove države", rekao je Šmit dodajući da to treba da dođe od lidera u BiH.
On je kazao da Međunarodna zajednica treba da nastavi pružati podršku BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.
SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA
