Putin je u februaru 2022. poslao hiljade vojnika u Ukrajinu, čime je započeo najteži sukob između Rusije i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine, prenose Nezavisne. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Tramp, koji želi da ga istorija pamti kao mirotvorca, više puta je pozvao na okončanje "krvoprolića" u Ukrajini, koje njegova administracija vidi kao posrednički rat između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

Intenzivirani napori za mirovne pregovore

Pod pritiskom Trampove administracije, izaslanici zaraćenih strana sastali su se prošle sedmice u Istanbulu, prvi put od marta 2022, nakon što je Putin predložio direktne razgovore, a evropski lideri i Ukrajina zatražili trenutni prekid vatre.

"Teme poziva bit će zaustavljanje 'krvoprolića', koje u prosjeku odnosi više od 5.000 ruskih i ukrajinskih života sedmično, kao i trgovina", napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

"Nadam se da će to biti produktivan dan, da će se postići primirje i da će ovaj vrlo nasilni rat, rat koji se nikada nije trebao dogoditi, završiti",  poručio je.

Tramp je poručio da su šanse za napredak male sve dok se on lično ne sastane s Putinom, ali je najavio da će danas u 16 sati obaviti telefonski razgovor s ruskim predsjednikom. Kremlj je potvrdio da su pripreme za razgovor u toku.

Tramp prijeti sankcijama

Tramp je istakao da bi Rusija mogla biti suočena s dodatnim sankcijama ako ne pristupi mirovnim pregovorima ozbiljno. Takođe je najavio razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i predstavnicima nekoliko članica NATO-a, prenosi Avaz.

Putin, čije snage trenutno kontrolišu petinu teritorije Ukrajine i ostvaruju napredak, i dalje insistira na svojim uslovima za prekid rata, uprkos sve većem pritisku Trampa i ponovljenim upozorenjima iz Evrope.

Rusija je u nedjelju izvela najveći napad dronovima na Ukrajinu od početka rata. Ukrajinska obavještajna služba saopštila je da Moskva planira ispaljivanje interkontinentalne balističke rakete, iako to iz Rusije nije potvrđeno.

Evropa zabrinuta

U junu 2024. godine Putin je izjavio da Ukrajina mora službeno odustati od pridruživanja NATO-u i povući trupe s teritorije četiri ukrajinske regije na koje Rusija polaže pravo.

Britanski premijer Keir Starmer u nedjelju je razgovarao o rusko-ukrajinskom ratu s liderima Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Francuske i Njemačke, saopšteno je iz Downing Streeta.

"Predsjednik Putin sutra mora pokazati da želi mir, prihvatanjem 30-dnevnog bezuslovnog prekida vatre koji je predložio predsjednik Tramp, a koji su podržale i Ukrajina i Evropa", poručio je francuski predsjednik Emanuel Makron na mreži X nakon nedjeljnog razgovora.

Putinovi uslovi za prekid vatre

Putin i dalje oprezno pristupa ideji prekida vatre, tvrdeći da se borbe ne mogu zaustaviti dok se ne postignu i ne razjasne ključni uslovi.

Evropski lideri izražavaju sumnju u Putinovu iskrenost kada je riječ o miru, a istovremeno strahuju da bi Tramp i Putin mogli dogovoriti mirovni sporazum koji bi Ukrajinu ostavio bez petine teritorije i bez čvrstih sigurnosnih garancija za budućnost.

Bivši američki predsjednik Džo Bajden, zapadnoevropski lideri i ukrajinsko rukovodstvo invaziju su nazvali imperijalističkim osvajanjem, obećavajući da će poraziti ruske snage koje, kako tvrde, jednog dana mogu ugroziti i NATO — što Moskva odbacuje.

Putin rat vidi kao prekretnicu u odnosima između Moskve i Zapada, koji je, po njegovim riječima, ponizio Rusiju nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine proširenjem NATO-a i zadiranjem u ono što Kremlj smatra svojom sferom uticaja — uključujući i Ukrajinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.