Ovakav zaključak, naime, proizilazi iz posljednjeg izvještaja Ureda za reviziju institucija BiH o učinku rada državnih komisija i tijela, nakon kojeg postaju relevatniji i raniji medijski izvještaji o tome da pojedinci mjesečno zarade i astronomskih 7.000 KM od naknada u komisijama i redovnih plaća. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Milenko Šego, direktor Ureda za reviziju institucija BiH, ističe da je sveprisutna tendencija to što se naknade u komisijama određuju unaprijed te se ne dovode u vezu s rezultatima rada?!

"To je apsurd, ovo omogućava pojedincima da redovno primaju naknade, bez obzira na rezultate rada. Također, ne postoje ograničenja u koliko komisija pojedinac može da radi", ističe Šego.

Glavni državni revizor primjećuje i da naknade budu isplaćivane i za neprisustvovanje sjednicama. Drugim riječima, bilo koji član komisije, bio on državni službenik, ministar, parlamentarac, ili direktor neke agencije, može biti siguran u svoju mjesečnu naknadu, od kojih su neke i do nekoliko hiljada maraka, čak i ako ne prisustvuje sjednicama.

"U slučaju da bude ukinuto plaćanje izostanaka sa sjednica komisija, bile bi moguće uštede do 300.000 KM", zaključuje Šego.

Koliko je "izazovno" članstvo u državnim komisijama i raznim tijelima proizilazi i iz činjenice da se sve ove komisije, kako navode revizori, sastaju i u toku radnog vremena, što je praksa moguća vjerovatno samo u institucijama BiH.

"Način isplate i visina naknade određuje se za svaku komisiju pojedinačnom odlukom Vijeća ministara i to na prijedlog osnivača. Nekim komisijama naknade budu isplaćivane jednokratno, nekim mjesečno ili po razmatranom predmetu, dok se nekim isplaćuje nakon usvajanja izvještaja o radu", navodi Ured za reviziju u svom izvještaju.

I dok se mjesečne naknade kreću od oko 300 KM (koliko iznose one najmanje) pa do nekoliko hiljada KM, u oči bode podatak da članovi komisija koje razmatraju određene predmete dobijaju oko 50 KM po jednom predmetu, što je duplo više od najveće nadnice radnika u BiH u koju je uračunato osam sati teškog fizičkog rada.

"Visina naknade se određuje za članove komisije, a ne za zadatke koje komisija treba da realizuje", zaključuju revizori. Upozoravaju i na čudnu praksu određivanja sastava komisija, koje u mnogim slučajevima predlaže sam rukovodilac institucije.

"Utvrđeno je da postoje slučajevi da rukovodioci sami sebe predlažu u komisije, a da im Vijeće ministara to potvrđuje. Nije utvrđeno da postoje kriteriji za određivanje broja članova komisija, tako da postoje situacije da neke komisije imaju tri, a neke više od 20 članova", primjećuju u Uredu za reviziju.

U svom opsežnom izvještaju Ured za reviziju je za Vijeće ministara BiH sačinio i čitav niz preporuka za poboljšanje funkcionalnosti i efikasnosti rada basnoslovno plaćenih komisija.

Međutim, s obzirom na višegodišnju praksu i komotnu poziciju koju dozvoljava "rad" u komisijama, teško je očekivati da će se u predstojećem periodu promijeniti bilo šta u odnosu kojim jednu prosječnu naknadu u komisiji možemo mjeriti prosjećnom platom u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.