Ove informacije prikupljene su od okružnih javnih tužilaštava u Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Trebinju, Prijedoru i Doboju. U odnosu na prošlu godinu, broj krivičnih prijava porastao je za 84. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Od ukupnog broja prijava, njih 38 odnosi se na novinare, medije ili urednike. Iz ovih podataka jasno se vidi da je kriminalizacijom klevete još jednom stavljena meta na čelo novinarima i ostalim medijskim radnicima.

Glavna i odgovorna urednica „Nezavisnih novina“ Sandra Gojković Arbutina kaže za Slobodno da kriminalizaciji klevete i jeste cilj da se mediji suzbiju, destimulišu, odustanu od pisanja o mogućim kriminalnim radnjama, trošenju novca i javnih resursa, da se samocenzurišu i smanje mogućnost krivičnog gonjenja.

– Nema drugog razloga da se kleveta uvodi u Krivični zakonik dok je cijeli svijet izbacuje, jer mi već imamo Zakon o zaštiti od klevete. Ovim vas uvode u krivični postupak i cijeli pravosudni aparat vam je na kičmi, a dok dokažete da niste krivi proći će i godine i već ste poslovno, finansijski i psihički iscrpljeni bez osnovnih prava – izjavila je Gojković Arbutina, prenosi Capital.

Kaže da zabrinjava to što broj prijava raste te izražava nadu se da će tužioci pokazati razum i profesionalnost, da neće otvarati postupke po željama moćnika nego po slovu prava i pravde.

Haos na medijskoj sceni

Kriminalizacija klevete nesumnjivo je jedan od alata koji ugrožava slobodno novinarstvo, ali i kompletno društvo, smatra i urednik dopisništva iz Banjaluke „BH radija 1“ Dragan Maksimović.

– Višegodišnje okretanje glave od svih problema sa kojima se mediji susreću dovelo je do haosa na sceni, u kojoj je profesionalizam postao misaona imenica za dobar dio medija, ukoliko se uopšte tako mogu zvati – naglasio je Maksimović.

Smatra da je neophodno raditi i na uređenju medijske scene, sprečavanju sukoba interesa i koncentracije medija, jer bez toga nećemo ništa napraviti.Kaže da zabrinjava to što broj prijava raste te izražava nadu se da će tužioci pokazati razum i profesionalnost, da neće otvarati postupke po željama moćnika nego po slovu prava i pravde.

Haos na medijskoj sceni

Kriminalizacija klevete nesumnjivo je jedan od alata koji ugrožava slobodno novinarstvo, ali i kompletno društvo, smatra i urednik dopisništva iz Banjaluke „BH radija 1“ Dragan Maksimović.

– Višegodišnje okretanje glave od svih problema sa kojima se mediji susreću dovelo je do haosa na sceni, u kojoj je profesionalizam postao misaona imenica za dobar dio medija, ukoliko se uopšte tako mogu zvati – naglasio je Maksimović.

Smatra da je neophodno raditi i na uređenju medijske scene, sprečavanju sukoba interesa i koncentracije medija, jer bez toga nećemo ništa napraviti.

Bosna i Hercegovina po indeksu slobode medija nalazi se na 86. mjestu među 180 zemalja.

Reporteri bez granica u izvještaju za BiH kao jedan od većih problema navode upravo kriminalizaciju klevete.

– Iako je pravni okvir za medije uglavnom u skladu sa međunarodnim standardima, modernizacija politike javnih medija je zastala posljednjih godina. Još gore, Republika Srpska je ponovo kriminalizovala klevetu, što može podstaći veću samocenzuru –  napisano je u izvještaju.

Od stupanja na snagu odredaba Krivičnog zakonika kojim se kriminalizuje kleveta Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka podnesena je 101 krivična prijava. Na novinare se odnosi njih 11, a 10 na lica koja obavljaju političku funkciju.

– Od stupanja na snagu ovog zakona podignuta je jedna optužnica, u četiri predmeta je donesena tužilačka odluka naredba o obustavi istrage, a u 25 predmeta naredba o nesprovođenju istrage –  rekli su iz tužilaštva.

Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo

Ovo tužilaštvo primilo je 34 prijave i sve se nalaze u fazi prijave, što znači da nije bilo podignutih optužnica, niti donesenih sudskih odluka. Od ukupnog broja prijava, 16 se odnosi na novinara/blogera/urednika.

Okružno javno tužilaštvo Doboj

Podneseno je ukupno 30 prijava i nema podignutih optužnica, kažu u ovom tužilaštvu. Što se tiče prijava protiv novinara podnesene su tri prijave i to protiv jednog urednika portala, vlasnika portala i nepoznatog autora teksta i portala. Pored njih podnesene su i dvije prijave protiv lica koja obavljaju političku funkciju.

Okružno javno tužilaštvo Bijeljina

Pet prijava od 22 odnosi se na medije i medijske radnike, dva na lica koja obavljaju političku funkciju. Ni u OJT Bijeljina nije bilo podignutih optužnica.

Okružno javno tužilaštvo Prijedor

U  ovom tužilaštvu zaprimljene su četiri prijave za krivično djelo kleveta i jedna za iznošenje ličnih i porodičnih prilika. Svi predmeti su u radu, a ni jedna prijava nije protiv novinara.

Okružno tužilaštvo Trebinje

U OJT Trebinje podneseno je ukupno 14 predmeta, od koji su četiri okončana. Nijedan predmet nije okončan podizanjem optužnice, dva predmeta su obustavljena a u dva odluka je bila o nesprovođenju istrage.

– U tri predmeta koji se vode u ovom tužilaštvu krivične prijave su podnesene protiv novinara zbog tekstova objavljenih na portalima (od navedenog broja jedan predmet se odnosi na Narodnog poslanika Nebojšu Vukanovića zbog teksta objavljenog na svom portalu) – rečeno nam je iz tužilaštva.

Iz ovoga se može zaključiti da je podignuta samo jedna optužnica u OJT Banjaluka, a prijave obično završavaju tako što se obustavljaju ili ishod bude naredba o nesprovođenju istrage.

Izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojima se kleveta ponovo kriminalizuje, stupile su na snagu u avgustu 2023. godine.

Nakon pritiska javnosti i tokom održanih javnih rasprava, kazne su u konačno usvojenom tekstu ublažene, a krivično djelo uvrede izbačeno je iz zakona.

Novinari su organizovali proteste protiv izmjena zakona, ali oni nisu naišli na širu podršku građana – među kojima je, prema dostupnim podacima, podnesen i najveći broj prijava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.