Navedeno je to u Obrazloženju Prijedloga zakona o socijalnoj karti, koji će se uskoro naći pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

"Za sprovođenje ovog zakona, odnosno za uspostavljanje jedinstvene baze podataka - socijalne karte, potrebno je obezbijediti sredstva u budžetu Republike Srpske. Takođe, neophodno je obezbijediti sredstva u budžetima jedinica lokalne samouprave i drugih organa nadležnih za vođenje evidencija koje se povezuju sa socijalnom kartom radi unapređenja tehničkih kapaciteta", piše u prijedlogu.

Socijalna karta će, navodi se u prijedlogu, doprinijeti efikasnijem ostvarivanju prava i usluga socijalne zaštite, pravednijoj raspodjeli javnih sredstava, unapređenju efikasnosti i proaktivnosti rada nadležnih organa, obezbjeđivanju ažurnih podataka o korisnicima za slučaj vanredne situacije itd.

Cilj uspostavljanja socijalne karte je, kako se navodi, jedinstvena i centralizovana obrada podataka, u elektronskom obliku, o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca i sa njim povezanih lica. Ona, dodaje se, omogućava korisnicima podataka da obavljaju poslove obrade radi utvrđivanja činjenica neophodnih za ostvarivanje prava i usluga iz oblasti socijalne zaštite radi, na primjer, efikasnijeg ostvarivanja prava i usluga socijalne zaštite, pravednije raspodjele javnih sredstava itd.

Svrha obrade podataka je, između ostalog, kreiranje socijalnih politika na osnovu podataka o pojedincu i sa njim povezanih lica, prevencija siromaštva i otklanjanje posljedica socijalne isključenosti, obavljanje statističkih i drugih istraživanja itd.

"Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite nadležno je da uspostavlja, vodi, održava i raspolaže socijalnom kartom", navodi se u prijedlogu zakona.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić nije nam se javio na telefon, niti nam je odgovorio na poruku, ali je prije nekoliko sedmica rekao da će socijalna karta imati niz benefita jer će biti uspostavljena jedinstvena i centralizovana baza podataka o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca. Šeranić je dodao da će korištenje tih podataka omogućiti efikasniji rad nadležnih organa i pravedniju raspodjelu novčanih sredstava.

On je tokom stručne rasprave o Nacrtu zakona o socijalnoj karti rekao da je cilj da se dođe do što kvalitetnijeg zakonskog rješenja, koje će omogućiti unapređenje zakonske legislative i stvaranje efikasnijeg sistema socijalno-invalidske zaštite.

"Riječ je o veoma složenom i zahtjevnom projektu za koji su potrebna znatna novčana sredstva da bi bio realizovan", rekao je Šeranić.

U socijalnoj karti, kako se dodaje u prijedlogu zakona, mogu se obrađivati i podaci o licima iz socijalno ugroženih i ranjivih grupa, kao što su djeca i mladi, lica starosti veće od 65 godina, lica sa invaliditetom, lica sa smetnjama u mentalnom zdravlju, samohrani roditelji, nezaposlena lica i druge kategorije socijalno ugroženih.

Socijalno-ekonomski status pojedinca i sa njim povezanih lica, kako je obrazloženo, obuhvata podatke o njihovom materijalnom, porodičnom, vaspitno-obrazovnom, psihofizičkom, radnopravnom, zdravstvenom i drugom statusu koji je od uticaja na ostvarivanje prava i usluga iz socijalne zaštite.

Aleksandar Majić, demograf, kaže da većina evropskih zemalja ima socijalnu kartu, te da je Srpska odavno trebalo da je izradi.

"Ona će definitivno doprinijeti dobrobiti svih građana", naveo je Majić u izjavi za "Nezavisne novine".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.