Kazne za skrivanje informacija u javnim preduzećima i do 10.000 KM

U Nadzorni odbor koji kontroliše rad javnih preduzeća ulazi i nezavisni član, a kompanije koje su u vlasništvu Republike Srpske ubuduće bi trebalo da na svojim internet adresama objavljuju sve značajne informacije iz poslovanja u roku od 30 dana od njihovog nastanka, a ako to ne urade, platiće kaznu od 5.000 do 10.000 maraka.

Kazne za skrivanje informacija u javnim preduzećima i do 10.000 KM
FOTO: Depositphotos

Dio je to izmjena i dopuna Zakona o javnim preduzećima koje će se naći pred poslanicima republičkog parlamenta na sjednici najavljenoj za početak iduće sedmice, prenosi Glas. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Novinama u pomenutom zakonu definisano je i da su javna preduzeća dužna da tačno i blagovremeno unose podatke o poslovanju u informacioni sistem, ali i da informacije o svom poslovanju, uključujući i finansijske pokazatelje, podatke o organizacionoj strukturi i druge podatke od značaja za poslovanje preduzeća, učine dostupnim javnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana njihovog nastanka.

Takođe, novinama je definisano i uspostavljanje sistema za koordinaciju nadzora javnih preduzeća u Republici Srpskoj. Pomenuti sistem, između ostalih, čine Vlada Republike Srpske, Ministarstvo finansija, Investiciono-razvojna banka te ostala resorna ministarstva i jedinice lokalne samouprave.

-  Odredbe ovog zakona koje se odnose na sistem za koordinaciju primjenjuju se na posebno nadzirana javna preduzeća od dana stupanja na snagu ovog zakona, a na ostala javna preduzeća po isteku roka od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona - stoji u zakonu.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Cilj donošenja ovog zakonskog rješenja je unapređenje efikasnog, odgovornog i transparentnog upravljanja javnim preduzećima, a kao posebni ciljevi ističu se jačanje nadzora nad radom javnih preduzeća uspostavljanjem sistema za koordinaciju nadzora, odnosno uvođenjem jedinstvenog informacionog sistema za koordinaciju nadzora javnih preduzeća u Republici Srpskoj, te jačanje nezavisnosti nadzornih odbora.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Marko Đogo rekao je da su sve predložene izmjene Zakona o javnim preduzećima dobre.  

- Podržavam sve te inicijative za izmjenu zakona, i sam premijer Srpske Radovan Višković je već najavljivao da idu u tom smjeru. Pored toga, postoji i projekat koji nadležni sprovode sa Svjetskom bankom, a gdje je predviđeno da se napravi registar javnih preduzeća i gdje treba sve da bude transparentno. Upravo to što javna preduzeća treba sve značajne informacije da objavljuju na svome internet sajtu je na tragu te transparentnosti  - kazao je "Glasu" Đogo i dodao da je transparentnost upravo mehanizam za povećanje efikasnosti javnih preduzeća.

Sve predložene izmjene zakona, poručuje on, su dobre, ali naglašava da je pitanje kako će sve to u praksi izgledati i da li će se i koliko predviđene izmjene rigorozno sprovoditi.

- Imamo i druge zakone koji su doneseni, a ne sprovode se rigorozno. Jedan od primjera je i Zakon o lokalnoj samoupravi kojim je definisano da opštine i gradovi u RS imaju tri zaposlena službenika na hiljadu stanovnika. Tu zakonsku odredbu skoro niko od lokalnih zajednica nije ispoštovao - zaključio je Đogo.

Finansiranje

Za sprovođenje izmjena Zakona o javnim preduzećima nije potrebno obezbijediti dodatna sredstava iz budžeta Republike Srpske.

- Podzakonski akti koji se donose na osnovu ovog zakona biće izrađeni u okviru postojećih kapaciteta Vlade i nadležnih institucija. Razvoj Informacionog sistema i aktivnosti tijela za koordinaciju nadzora biće finansirani kroz redovne budžetske stavke nadležnih organa i putem podrške međunarodnih partnera u okviru reformskih programa - stoji u obrazloženju zakona.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA