Gađanje letećih meta staro je koliko i ljudski rod. Kao sport ova aktivnost se počela oblikovati u 18. vijeku kada su se evropske aristokrate takmičile u gađanju živih golubova. Krajem 19. vijeka meta postaju tzv. „glineni golubovi“. Prvo međunarodno tekmičenje u gađanju glinenih golubova održano je 1884. godine u Čikagu da bi ovaj sport bio uvršten u program Olimpijskih igara u Parizu 1900. godine. Strijelci u ovoj disciplini obično su dugogodišnji članovi lovačkih udruženja koji su svoju strast za streljaštvom podigli na viši, takmičarski nivo. Danas je streljaštvo na leteće mete olimpijski sport koji širom svijeta ima veliki broj poklonika. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

-Streljaštvo na leteće mete u Semberiji postoji od kada postoje lovci. Mi smo se do 2018. godine takmičili u lovačkoj disciplini „trap“ pod krovom Lovačkog saveza Republike Srpske. Tokom 15-20 godina takmičenja u tom formatu lovci iz našeg udruženja (Lovačko udruženje „Podrinje“ Janja i Lovačko udruženje „Semberija“ Bijeljina) postizali su zapažene rezultate, između ostaloga, osvajali smo i finale lovačkog Kupa RS. Onda smo sebi postavili pitanje: šta dalje? Nije postojala mogućnost da učestvujemo na nekom većem takmičenju za koje smo, objektivno, ispunjavali sve preduslove. Vođeni željom da nastavimo takmičarski rast u ovom sportu, prije sedam godina smo formirali Streljački klub za leteće mete „Semberija“ kao prvi streljački klub u Republici Srspskoj ali i cijeloj Bosni i Hercegovini koji se fokusirao samo i jedino na gađanje „glinenih golubova“. Postoje streljački klubovi koji, pored sekcije vazdušnog i vatrenog oružja, imaju i sekciju za leteće mete. Međutim, mi smo bili prvi koji su se odlučili posvetiti samo ovom, za nas, najuzbudljivijem dijelu streljačkog sporta. Napomenuo bih još jedan detalj. U oblasti lovstva gađanje letećih meta je posebno važno sa aspekta edukacije lovaca - rukovanja lovačkim oružjem te postizanja i održavanja bolje preciznosti u gađanju, te samim tim i smanjenje rizika od pojave nesreća u lovu. Tako da ova forma streljaštva predstavlja najbolji trening za lov“, rekao je za „Semberija INFO“ Miladin Stjepanović, predsjednik uprave Streljačkog kluba za leteće mete „Semberija“.



Ugledajući se na entuzijaste iz Streljačkog kluba za leteće mete „Semberija“ i Streljačkog kluba „Target“ iz Brčkog (u kojem se, pored steljaštva za leteće mete razvijaju i druge streljačke discipline) u međuvremenu su osnovani streljački klubovi za gađanje letećih meta u Tuzli, Istočnom Sarajevu, Gradačcu, Busovači a u najavi je aktivnije učešće Banja Luke kao i osnivanje drugih klubova na nivou BiH (u Kozarskoj Dubici, Prnjavoru...). Sav naprijed navedeni organizacioni trud i rad za posljedicu je imao najprije organizovanje Kupa Republike Srpske a nakon toga formiranje Kupa i Prvenstva BiH. Takmičenje na tom nivou dalo je novi kvalitet, povećana je konkurencija među takmičarima što je za posljedicu imalo i sve bolje rezultate. U takmičarskim sezonama 2022. i 2023. godina, u prvim godinama nakon dugogodišnje stagnacije u ovom sportu na prostorima BiH, takmičari SK „Semberija“ osvojili se sve što se u BiH moglo osvojiti: u seniorskoj i juniorskoj kategoriji, u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji. Prije tri godine, u sezoni 2022., bijeljinski strijelci oborili su rekord BiH star 13. godina a njihovi takmičari su, kao članovi reprezentacije BiH učestvovali na Mediteranskim igrama u Alžiru i Evropskom juniorskom prvenstvu u Osijeku.




-Zadovoljni smo kako se sve kreće. U nekadašnjoj Jugoslaviji itekako je bilo razvijeno streljaštvo na leteće mete, postojala je infrastruktura, strelišta koja su zadovoljavala sve kriterijume Svjetske federacije sportskog streljaštva (ISSF) pa su se kod nas održavala i najprestižnija svjetska takmičenja. Primjera radi, takmičenje Mediteranskih igara 1985. godine u disciplini Trap održano je na strelištu u Trnovu. Mi danas radimo zaista u skromnim uslovima ali se trudimo i kroz rad nastojimo da postignemo još bolje rezultate. Prije tri godine smo oborili državni rekord star 13 godina a već sljedeće godine je naš rekord oborila ekipa iz Tuzle. Nažalost, još uvijek nedostaje uređen sistem streljačkog sporta u BiH koji bi pružio optimalne uslove za rad talentovanim i uspješnim takmičarima. Primjera radi, Hrvatska ima dvije zlatne olimpijske medalje u ovoj oblasti (Đovani Cernogoraz, London 2012 i Josip Glasnović, Rio de Žaneiro 2016) i mogu svima nama u okruženju biti primjer šta se treba uraditi da bi se došlo do vrhunskog svjetskog rezultata“, istakao je Stjepanović dodavši da su brojni pomaci na ovom polju načinjeni i u Srbije gdje su u protekle dvije godine otvorena tri odlična strelišta. Posle gašenja S.C. Kovilovo kod Beograda otvorena su savremena strelišta po standardima ISSF-a u Gajdobri kod Bačkog Petrovca, Osipaonici kod Požarevca i u Subotici.



Streljački klub za leteće mete „Semberija“ ima 30 članova od kojih je polovina aktivnih takmičara. Posebnost ove ekipe jeste nekoliko mladih strijelaca koji su prethodnih godina bili u vrhu svih takmičenja u Republici Srpskoj i BiH. Izdvojili su se Emrah Jahić, Emir Paravlić i Boško Jakovljević. Posljednji dvojac, Paravlić-Jakovljević prije dvije godine su predstavljali Bosnu i Hercegovinu na Evropskom prvenstvu za juniore (Osijek 2023). Uslova za razvoj ove vrste streljaštva itekako ima međutim, da bi mladi strijelci mogli stati na liniju sa ostalim takmičarima potrebno je da ispune nekoliko važnih uslova.



-Radi se o ozbiljnoj situaciji u kojoj maloljetnoj osobi dajemo vatreno oružje u ruke. Velika je odgovornost na nama kao organizatorima treninga i takmičenja kao i na roditeljima djece koja žele da im se djeca bave ovim sportom. Kriterijumi su rigorozni pa zbog toga nemamo veliki broj takvih takmičara ali u našem dosadašnjoj praksi najprije smo našim mladim takmičarima ukazivali na bezbjedan, ispravan i odgovoran odnos prema oružju. Sa druge strane, obavezna je saglasnost roditelja, zatim, prisustvo roditelja na treninzima i takmičenjima i, najvažnije, da takmičar puca iz oružja koje je u vlasništvu njegovog roditelja. Što u praksi znači da samo djeca lovaca – pošto samo oni mogu imati lovačko oružje – mogu učestvovati u našim juniorskim selekcijma. Sa jedne strane, kada se u obzir uzme cijena municije, „glinenih golubova“, kotizacija za učešće na turnirima, taksi za prenos oružja preko granice i slično, streljaštvo na leteće mete je prilično skup sport. Sa druge strane, zaljubljenici u ovaj sport čine sve da doprinesu razvoju streljaštva za leteće mete kod nas. U to naravno spada i uključivanje mlađih članova svoje porodice. Vjerujemo da neki bolji vjetrovi duvaju kada je u pitanju budućnost streljaštva na leteće mete u Republici Srpskoj i BiH. Vidim to u entuzijazmu naših ljudi ali i u ogromnim uspjesima koje naše kolege postižu u Srbiji i Hrvatskoj“, zaključio je Miladin Stjepanović za „Semberija INFO“.

Na brčanskoj streljani, 22. juna je održano ovosezonsko izdanje Kupa BiH gdje su bijeljinski strijelci u ekipnoj konkurenciji osvojili srebrnu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji trojica najuspješnijih su bili Toni Kovačević, Nadir Nišlić i Mladen Simić dok su u juniorskoj konkurenciji prva dva mjesta zauzeli takmičari SK „Semberija“: Emir Paravlić i Boško Jakovljević.


 

ŽELIMO DA U HASAMA IZGRADIMO MODERNU STRELJANU

U oblasti streljaštva, sportska infrastruktura u Bijeljini nije na dobrom glasu. Kada je u pitanju streljaštvo na leteće mete postoji teren u Hasama, koje za treninge i lovačka takmičenja koristi SK „Semberija“ i LU „Semberija“. Zbog još uvijek neriješenih imovinskopravnih odnosa Gradska uprava Grada Bijeljina, uprkos dobroj volji, ne može predati taj prostor na upravljanje Streljačkom klubu „Semberija“. Kao lokalitet bivše deponije navedeni prostor je neperspektivan za bilo kakvo građenje ili korišćenje tako da može biti idealan za izgradnju savremenog sportsko-streljačkog kompleksa.



-Imamo plan, imamo i ljude koji će nas podržati u realizaciji tog plana a prema kojem bismo na prostoru streljane u Hasama, koji je danas nažalost još uvijek jedna velika deponija, izgradimo modernu streljanu po standardima Svjetske streljačke federacije: za gađanje letećih meta, za luk i strijelu i za kategorije vazdušnog i vatrenog oružja.

Šta su „trap“ i „skeet“?

Najvažnije dvije discipline streljaštva na leteće mete zovu su „trap“ i „skit“. Trap se odnosi na gađanje puškom sačmarom na leteće mete u vazduhu na linijskom strelištu. Sastoji se od 125 meta koje se gađaju u pet serija od po 25 meta (isto je i u disciplini „skit“). Mašine za izbacivanje meta ugrađene su u rov koji je paralelan sa streljačkim mjestima. Izbačaj i ugao leta u odnosu na strijelca ide u raznim pravcima, a taj redoslijed nije poznat takmičaru. Svi takmičari u liniji imaju isti broj lijevih, desnih i ravnih izbačaja mete. U disciplini „trap“ strijelac ima mogućnost da sa dva hitca gađa jednu metu u vazduhu. Računa se da je meta pogođena ako se od nje odvoji vidljiv komadić. Na drugoj strani, u disciplini „skit“ streljana je polukružnog oblika, a strijelac gađa dvije mete koje se istovremeno - iz dvije kućice; lijeve više i desne niže -puštaju u zrak. U ovoj disciplini, strijelac jednim metkom može gađati jednu metu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.