Iako su napomenuli da je zapadni Balkan takođe obuhvaćen njihovim planovima, ipak je fokus stavljen na Ukrajinu, za koju je Danska posebno zainteresovana zbog odnosa EU s Rusijom i prijetnje za koju većina zemalja EU, uključujući i Dansku, smatra da dolazi od Rusije, prenose Nezavisne. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Upravo je Rusija razlog zbog kojeg se proširenje vratilo na evropsku agendu, nakon što je duži niz godina bilo pitanje koje je stavljeno po strani, što se posebno vidjelo na primjeru Sjeverne Makedonije, zemlje koja je pristala da promijeni ime u zamjenu za početak pregovora s EU, ali do toga nije odmah došlo, jer se zemlje članice nisu mogle usaglasiti. Prvo je Bugarska blokirala tu zemlju, jer smatra da Sjeverna Makedonija mora priznati određena prava bugarskoj zajednici, a onda i Francuska, koja je insistirala da se prvo mora uraditi unutrašnja reforma EU, pa tek onda nastaviti proširenje.

Sve je to bačeno u drugi plan nakon 24. februara 2022. godine, kada je Rusija pokrenula proširenu invaziju na Ukrajinu. EU je tada potpuno promijenila pristup prema proširenju, što se vidi i u danskom planu šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU.

"Trenutni geopolitički razvoj podvlači potrebu proširenja EU. Ambiciozni proces proširenja zasnovan na zaslugama trebalo bi da geopolitički ojača EU. To se posebno odnosi na Ukrajinu, gdje će dansko predsjedavanje staviti u prioritet značajan napredak, ali i prema Moldaviji i zapadnom Balkanu", naglašeno je u dokumentu.

U skladu sa svojim programom, kako je istaknuto, dansko predsjedavanje će nastojati da unaprijedi pregovore o proširenju s Ukrajinom, Moldavijom i zapadnim Balkanom, s tim da je uslov za sve ove zemlje, kako je naglašeno, poštivanje temeljnih vrijednosti demokratije i vladavine prava.

I Danska će, kako je istaknuto, insistirati na sprovođenju unutrašnje reforme u EU kako bi bila spremna za proširenje EU.

Pojačani interes za proces proširenja Danska vidi u geopolitičkim okolnostima, posebno u svjetlu aktivnosti koje Rusija sprovodi u Evropi.

"Dalje proširenje je geopolitička neophodnost. To je jedini način da EU efektivno doprinese stabilizaciji evropskog kontinenta i rezilijentnosti zemalja koje su ranjive na neželjene spoljne uticaje", naglašeno je, pri čemu se prevashodno misli na Rusiju.

EU će pod danskom dirigentskom palicom, kako je najavljeno u programu, raditi na reformama, koje će biti preduslov za nastavak procesa proširenja. Prema podacima Evropske komisije, Ukrajina je ostvarila najveći napredak, iako se zemlja nalazi u ratu već tri godine, dok je najviše zastoja u BiH, koja je i dalje jedina zemlja zapadnog Balkana koja nije ušla u Plan rasta.

Inače, Savjet EU je tijelo koje predstavlja resore koji su pod zajedničkom ingerencijom EU i zemalja članica, i uz Evropski parlament donosi većinu odluka koje onda sprovodi Evropska komisija.

Osim u vezi s pitanjem proširenja, Danska snažan akcenat stavlja na jačanje odbrambenih sposobnosti Evrope i zaštitu temeljnih ljudskih prava. Zanimljivo je da u dokumentu nijednom nisu spomenute Sjedinjene Države, koje sve više evropskih zemalja doživljava sa sve većom distancom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.