Tema sastanka bila je vezana za mogućnosti podrške Gradske uprave zanatlijama koji u Bijeljini čuvaju  duh starih vremena i istovremeno pružaju brojne neophodne usluge Sembercima. Tu se prije svega misli na užarski, časovničarski, krojački, obućarski ili zlatarski zanat. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Cilj okupljanja je bio razmatranje mjera očuvanja starih zanata i načina povećanja interesovanja mladih za zanatski rad. Praksa je pokazala, nažalost, da brojnim zanatima u Bijeljini prijeti izumiranje, poput saračkog i ćurčijskog, koji više ne postoje u ovom gradu. Posebno zabrinjava činjenica da mladi ne pokazuju interesovanje za stare zanate, što znači da bi u skorijoj budućnosti to moglo da znači zatvaranje postojećih radnji. 

Gradonačelnik Ljubiša Petrović izrazio je saglasnost sa zanatlijama koji su istakli da njihovu situaciju, trenutno, otežava i izmjena Zakona o doprinosima koja podrazumijeva povećanje iznosa za doprinose, te naglasio da Gradska uprava trenutno analizira načine za poboljšanje njihovog materijalnog položaja.

 - U cilju pružanja podrške aktuelnim tzv. starim zanatlijama u Semberiji i podsticanja mladih da izaberu stari zanat kao svoj životni poziv, Gradska uprava razmatra mogućnosti pružanja podrške zanatlijama, kako u promociji različitih zanata, tako i sa finasijskog aspekta - rekao je Petrović. 

Na sastanku je bilo riječi o potrebi učešća na sajmovima, jer se takav vid komunikacije sa klijentima i budućim zanatlijama pokazao kao najefikasniji, a podrška Grada bi se ogledala u obezbjeđivanju štandova. Problem je i što proizvodi i usluge iz domena starih zanata ne pripadaju kategoriji robe i usluga široke potrošnje, tako da je, u ovom trenutku, sa finansijskog aspekta, zapošljavanje dodatne radne snage veliki izdatak za poslodavca, te je jedan od prijedloga bio i subvencionisanje za učenike završnih razreda koji izraze želju da u budućnosti uče zanat, a koje bi obezbijedila Gradska uprava. 

Tokom sastanka, zanatlije su u više navrata istakle zajednički stav da je potrebno raditi na promociji zanata na praktičan način, uključujući i organizaciju posjeta zanatskim radnjama djece od vrtićkog do srednjoškolskog uzrasta, kako bi na licu mjesta vidjeli proces izrade određenog proizvoda. Učesnici sastanka su se složili da je jedno od rješenja problema i tzv. mapiranje zanatskih objekata na turističkoj mapi grada, te odgovarajući marketing i promotivni materijal, kao i reklamiranje na društvenim mrežama.

Zarad bolje vidljivosti i bližeg predstavljanja potrošačima, gradonačelnik Petrović je predložio i da predstojeći Sajam ženskog preduzetništva od sada nosi naziv Sajam ženskog preduzetništva i starih zanata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.