Vlada Republike Srpske juče je usvojila informaciju o realizaciji Programa mjera za jačanje bezbjednosti i sprečavanje nasilja u školama i đačkim domovima za prvih šest mjeseci ove godine. U navedenom periodu, putem Eduis sistema, kako je navedeno u saopštenju, evidentirano je 63 slučaja vršnjačkog nasilja, što je znatno manje u odnosu na 168 slučajeva iz prethodnog polugodišta. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Resorno ministarstvo je, kako su istakli, nastavilo aktivnosti na poboljšanju bezbjednosti u školama, koje obuhvataju ugradnju bezbjednosnih brava, primjenu usluge "Siguran internet" u saradnji sa kompanijom "m:tel", uvođenje programa "Humanost i bezbjednost" u sve osnovne i srednje škole te sprovođenje programa "Vještine za adolescenciju". Posebno je istaknut multisektorski pristup kroz program "Briga o djeci - zajednička odgovornost i obaveza", koji se sprovodi u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom, drugim ministarstvima, policijom i centrima za socijalni rad. Ova saradnja obuhvata preventivne radionice, kampanje te pojačano prisustvo školskih policajaca.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola sa područja Bijeljine, Lopara i Ugljevika Predrag Račanović istakao je za "Glas" da se u školama intenzivno radi na prevenciji nasilja, što već daje rezultate.

- Oduvijek smo radili sa djecom na sprečavanju nasilja, ali se posljednjih godina zbog svega što se dešavalo u regionu na tome radi mnogo intenzivnije i sistematičnije. Donesene su nove mjere koje škole moraju da sprovode, interna akta koja detaljno razrađuju postupanje u slučaju vršnjačkog nasilja, a i roditelji su upoznati sa procedurom. Sve to je dovelo do smanjenja broja prijava - naglasio je Račanović. 

Dodaje da stručne službe u školama redovno vode savjetodavne razgovore sa učenicima, roditeljima i nastavnicima te da se strogo poštuju sve smjernice resornog ministarstva.

S druge strane sociolog Vladimir Vasić poručuje da brojeve ne treba posmatrati isključivo kao pokazatelj poboljšanja situacije, već ih treba sagledati u širem društvenom kontekstu.

- Iskreno se nadam da su ti podaci egzaktni, ali se plašim da djeca možda i ne prijavljuju nasilje iz straha, stida ili zbog toga što misle da to neće biti riješeno. Škola sama, bez porodice, policije i stručnih službi, ne može zaustaviti vršnjačko nasilje - upozorio je Vasić, poručivši da oprez mora biti stalan i da se u borbi protiv vršnjačkog nasilja ne smije popustiti.

On ističe da je za efikasnu borbu protiv nasilja neophodna dvosmjerna komunikacija sa roditeljima.

- Roditelji ne smiju poziv iz škole da shvataju kao napad, već kao priliku da problem bude riješen. Nažalost, imali smo slučajeva kada roditelji odmah krenu u etiketiranje škole, a u stvari čine medvjeđu uslugu svom djetetu. Treba da postoji čvrst, uzajamno povezan lanac saradnje svih aktera - kaže Vasić.

NASILNI SADRŽAJ

Vladimir Vasić je ukazao i na to da djeca često kao model ponašanja preuzimaju ono čemu su izložena.

- Nasilni sadržaji na društvenim mrežama, u muzici, filmovima, pa čak i u formama zabave, šalju poruku da je nasilje prihvatljiv način rješavanja konflikata. Zato je važno da društvo jasno sankcioniše svaki oblik nasilja i dosljedno primjenjuje zakone, jer djeca vide kako se odrasli odnose prema tome - rekao je Vasić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.