Kada govor ne teče uobičajenim tokom, to može izazvati zabrinutost kod roditelja, ali i uticati na dijete u njegovom funkcionisanju. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Logoped Marija Kalinić iz Centra za majku i dijete, rani rast i razvoj otkrila nam je zašto u posljednje vrijeme sve više djece ima problem u govoru i kako i kada reagovati.

“Najčešće smetnje u govorno-jezičkom razvoju djece su kašnjenje u razvoju govora, odnosno kasno progovaranje, zatim poremećaji artikulacije, odnosno nepravilnog izgovaranja glasova, poremećaji tečnosti govora gdje je najučestalije mucanje, kao i poteškoće u usvajanju čitanja, pisanja i računanja”, rekla nam je Kalinićeva.

Istakla je da su razlozi koji utiču na kašnjenje u cjelokupnom razvoju brojni, ali da ih najgrublje možemo podijeliti na biološke i sredinske faktore, pri čemu su biološki faktori oni na koje mi kao ljudi ne možemo uticati, a sredinski, s kojima se češće susreće, su oni kojima mi direktno utičemo na kašnjenje u razvoju govora kod djece.

“Ono što je danas značajno je to da djeca odrastaju uz prekomjernu izloženost ekranima, najčešće telefonima, gdje se djetetu ne ostavlja prostor da razvija komunikaciju. Svjedoci smo i da sve više djece progovara na stranim jezicima, jer su izloženi tom jeziku putem sadržaja koji gledaju. Ali kada im se obratite na tom jeziku, oni ne znaju da odgovore. To znači da su oni usvojili govor napamet, ali da ne mogu komunicirati. To je alarmantno jer nam govori da roditelji nedovoljno komuniciraju sa svojom djecom na maternjem jeziku. Svako peto dijete ima poteškoće u govoru”, naglasila je naša sagovornica.

Navela je da je bitno znati da se govor razvija od rođenja, te da ono što roditelji mogu da rade od tog perioda jeste da pričaju i to što više.

“Govor se najbolje i najljepše usvaja kroz svakodnevne situacije, dok pravite ručak djetetu imenujte šta radite, brojne su takve stvari i obaveze koje moramo da uradimo, a možemo ih koristiti za stimulisanje govora. Naročito majke mogu sa bebom da pričaju tokom hranjenja, oblačenja, kupanja, odnosno da se koristi svaka prilika da bi se stimulisao govor”, poručila je Kalinićeva.

Rano prepoznavanje i reagovanje na govorne poteškoće ključno je za uspješan razvoj djeteta. Što se ranije započne s logopedskim tretmanom, to su veće šanse da dijete prevaziđe teškoće i ostvari bolju komunikaciju sa svojom okolinom.

“Prvi znakovi da nešto nije u redu mogu se primijetiti već u periodu od šest do osam mjeseci, a to je da se beba ne smješka, da ne okreće glavu na zvuk poznatog glasa, te da sa 15 mjeseci ne izgovara nijednu funkcionalnu riječ. To je alarm roditeljima da se jave logopedu”, kaže Kalinićeva.

Jedini problem je što su u novootvorenom Centru za majku i dijete, rast i razvoj u Banjaluci svi termini za logopeda i defektologa već popunjeni i to samo mjesec i po dana od otvaranja.

“Nažalost, imamo već duge liste čekanja i nismo u mogućnosti da primimo svu djecu kojoj su naše usluge potrebne, što govori u prilog tome da je Banjaluci potreban veći broj ovakvih centara ili službi”, zaključila je Kalinićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.