Pokazuju to podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a kako ističu za "Nezavisne novine" iz ove agencije, u Sloveniji se i dalje najviše zapošljavaju vozači, varioci, zidari, fasaderi, kao i bravari. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA
"U prvih pet mjeseci ove godine u Sloveniji je izdato 5.238 radnih dozvola, dok je u istom periodu prošle godine izdato 5.557 radnih dozvola", navode oni.
S druge strane, u Njemačku odlaze samo medicinske sestre, odnosno tehničari.
"U prvih pet mjeseci ove godine u Njemačkoj je posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposleno 37 osoba, dok je prošle godine ta brojka bila 99 osoba", ističu oni.
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ističe da su pretpostavljali da će se smanjiti trend odlaska radnika, ali, kako kaže, ne zbog toga što su se ovdje značajno popravili uslovi, već što su tržišta gdje odlaze zahvatile krize.
"Poznat je trend da naši radnici koji odlaze na rad u Sloveniju uglavnom ne rade na tržištu Slovenije, već su to uglavnom određene građevinske firme, koje pružaju usluge po Austriji i Njemačkoj. U baznoj industriji je došlo do značajnog smanjenja u proizvodnji i sve to je uticalo i na manju potražnju za radnom snagom", kaže Škrebić za "Nezavisne novine".
S druge strane, prema njegovim riječima, na tom tržištu se ne smanjuje potražnja za radnom snagom iz uslužnih djelatnosti.
Kada je riječ o odlasku medicinskog kadra, Goran Motika, potpredsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u razgovoru za "Nezavisne novine" istakao je da se iscrpio broj medicinskih radnika koji bi mogli ići u Njemačku.
"Na birou ih nema. Nema ko da ode. Oni koji su bili spremni da odu su već otišli. Ostali su zaposleni ovdje. Takođe, ljudi mijenjaju i branše. Sada, radeći u nekom boljem supermarketu, ljudi zarade tu platu ili i više radeći kao konobar", kaže Motika, objašnjavajući zašto je sve manje kadra u ovoj oblasti.
Kako dodaje, razlog manjeg odlaska zasigurno nije bolja situacija u pomenutoj branši, već isključivo iscrpljen broj radne snage.
Igor Gavran, ekonomista, istakao je da su brojke i dalje velike za Sloveniju, dok, prema njegovim riječima, sa Njemačkom nemamo takvu uvezanost nadležnih institucija.
"I ovaj minimalni pad se prije svega može objasniti lošijom ekonomskom situacijom u EU, kao i rastom troškova života i padom životnog standarda, ali i činjenicom da se već toliko naših građana iselilo da se smanjuje i raspoloživa populacija koja ispunjava uslove tržišta rada izvan BiH", kaže Gavran i podsjeća da građani odlaze u inostranstvo i na druge načine.
Inače, u posljednjih 10 godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz Bosne i Hercegovine, a samo je u 2024. godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo više od 13.000 bh. državljana.
Tako je samo u Sloveniju za 10 godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6.679.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.