Prije 80 godina bačena atomska bomba na Hirošimu

Prije osam decenija, 6. avgusta 1945. godine, bačena je atomska bomba na Hirošimu, kada je od udarnog talasa, prema procjenama, neposredno poginulo oko 78.000 osoba, a posljedice su bile nesagledive.

Prije 80 godina bačena atomska bomba na Hirošimu
FOTO: Wikipedia / George R. Caron / Charles Levy

Prema zvaničnom zaključku japanskih vlasti, 250.000 stanovnika Hirošime umrlo je, zaključno sa 1950. godinom od posljedica.
 
Smatra se da se u trenutku napada u gradu nalazilo oko 24.000 vojnika. Svejedno, oko 90 odsto poginulih bili su civili. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Bomba nad Hirošimom ispuštena je u 8.15 časova po lokalnom vremenu, ali ukupan broj žrtava nije moguće precizno odrediti zbog brojnih smrti uzrokovanih radijacijom i decenijama kasnije.

Bomba je nad Hirošimom ispuštena sa visine oko 9.400 metara. Do detonacije je došlo na oko 580 metara iznad grada.

Radijus potpunog uništenja u Hirošimi bio je oko 1,6 kilometara. Vatra je zahvatila površinu 11 kilometara kvadratnih.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Razornost novog oružja bila je takva da je dalji otpor Japana postao besmislen i neposredna posljedica upotrebe atomske bombe u Hirošimi i Nagasakiju tri dana potom bila je kapitulacija Japana, objelodanjena 15. avgusta, a konačno potpisana 2. septembra, čime je Drugi svjetski rat konačno završen.
 
Tragedije Hirošime i Nagasakija, upotreba novog oružja, prinudile su i najtvrđe zagovornike nastavka borbe u Japanu na uzmak.

Amerikanci su, uz Britance, uveliko planirali invaziju Japana u završnoj fazi rata, čemu su prethodila strahovita bombradavanja konvencionalnim naoružanjem.

Do upotrebe atomskog oružja došlo je uz saglasnost Britanije. Naređenje za upotrebu izdao je 25. jula 1945. general Tomas Hendi, načelnik štaba vojske SAD. Ciljevi su bili dugo odmjeravani. Namjera je bila da psihološki efekat bude što veći.

Prethodno je usaglašeno da atomsko oružje bude upotrebljeno u Hirošimi, Kokuru, sadašnji Kitakjušu, mjestu najveće industrije municije u Japanu, Nigatu, luki sa značajnom industrijom, i Nagasakiju.
 
Ideja da bude bombardovan Kjoto na kraju je ipak odbačena, između ostalog zbog njegovog izuzetnog istorijskog i kulturološkog značaja. Odbačen je takođe prijedlog da carska palata u Tokiju bude meta.
 
Naređenje za napad izdato je generalu Karlu Spacu 25. jula uz potpis generala Tomasa Hendija.
 
Prethodno, uspješno je izvedeno testiranje 16. jula u pustinji Novog Meksika

Moderna procjena fondacije za istraživanje efekata zračenja procjenjuje da je gradska populacija u vrijeme bombardovanja bila do 350.000, a da je 90.000 do 166.000 umrlo do kraja 1945. godine.

Prema japanskim nalazima 69 odsto zgrada u Hirošimi je tada uništeno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA