Potvrdili su ovo za "Nezavisne novine" voćari, koji ističu da nikad gora godina nije bila za voće. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, za "Nezavisne" kaže da je berba šljive pri kraju, a ostale su još samo kasnije sorte felicija i čačanska rodna. "Ove godine berbe šljive takoreći i nema u Potkozarju, ali je slaba i na Majevici, gdje je inače najveća proizvodnja. Šljiva je ove godine podbacila sigurno 80 odsto, a i to što ima je vrlo lošeg kvaliteta i uglavnom ide za rakiju", navodi Dojčinović te dodaje da je kompletno voćarstvo ove godine u veoma lošoj situaciji.

Unazad dvadesetak godina, ističe, nije bila gora godina za koštunjavo voće, ali i kruške.

"Recimo, na Majevici, gdje su i najjači proizvođači šljive u RS, obično se svake godine izveze 100-150 šlepera, što je oko 20 tona u jednom šleperu, ali ove godine su oni izvezli tek 18 do 20 šlepera", rekao je on.

Naglašava da je i berba šljive bila veoma spora i teška.

"Oni koji su izvozili, većinom u Njemačku, kažu da ih je berba šljive koštala 0,7 KM/kg. Jedan berač, zbog teških uslova, nije mogao ubrati više od 100-120 kg", pojašnjava Dojčinović.

Prema njegovim riječima, beračima je dnevnica bila 90 do 100 KM, a iako se voćarima nije isplatilo, kako kaže, nisu mogli ni ostaviti šljive na stablima.

Naglašava da je u i regionu ista situacija, te da je u Srbiji možda čak i gore nego kod nas.

Da je ovo sigurno jedna od najgorih godina, potvrđuje i Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor, koji ističe da je šljiva bila "obrana" još u aprilu, tokom mrazeva.

"I to nešto malo što je ostalo je opalo kad su bile poplave. Tako da trenutno na području Prijedora i nemamo berbu šljive. I ostalo voće je u katastrofalnom stanju, jabuka, kruška itd.", rekao je Marjanović za "Nezavisne".

Sa druge strane, kako je saopštila Javna poljoprivredna savjetodavna služba u Federaciji BiH, na području Posavskog kantona započela je berba šljive, i za razliku od prošlih godina, obavlja se direktno sa grana, dok su plodovi nepotpuno zreli, a s obzirom na to da je velika potražnja i za svježom konzumnom šljivom, a ne samo za preradu.

"Razlog tome je što su u pojedinim dijelovima BiH proljećni mraz, te tuča u kasnijim fazama uticali na slab kvalitet i smanjen prinos. Na našem području su se takođe pojavljivali negativni vremenski uslovi, ali u slabijem intenzitetu za ovu kulturu, te uz pravilne tretmane zaštite i sisteme za navodnjavanje ozbiljni proizvođači su ipak uspjeli postići zadovoljavajuće rezultate", saopšteno je iz ove službe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.