Za mnoge građane Republike Srpske, 100 KM nije samo skromno, već apsolutno nedovoljno. Prema riječima Murise Marić, predsjednice Udruženja za zaštitu potrošača „Don“, ovaj iznos jasno ilustruje duboku ekonomsku krizu u kojoj živimo. Zbog stalnog poskupljenja, a plata i penzija ovakih kakve su, preživljavanje je postalo svakodnevica za mnoge penzionere, radnike sa niskim primanjima i porodice koje se bore da sastave kraj s krajem. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA
-Za 100 KM danas možete kupiti desetak artikala, ako i toliko. Koliko će vam to trajati? Možda dva dana, možda samo jedan – kaže Marićeva za Srpskainfo. Podsjeća da su cijene više na svim frontovima.
-Zamislite samo kako živi neko ko prima minimalnu penzija od 321 KM. A znamo da oko 150 maraka ode na troškove grijanja, struje, vode, odvoza otpada, RTV takse, pa na kraju krajeva, i kablovske televizije, živimo u 21. vijeku. Ili oni koji imaju prosječnu penziju koja je 600 KM za 40 godina staža. Ili radnici koji imaju oko 1.500 KM prosječne plate, a imaju dvoje djece koja idu u vrtić ili školu – ističe ona.
Prema njenim riječima, cijene se kod nas ne mogu kontrolisati, niti ima načina, a ono što smo danas kupili, za 3 dana može da ima drugačiju cijenu.
-Došli smo do toga da nam je kilogram kafe 20 i kusur maraka, a nama je kafa socijalizacija, ne samo neki napitak. Vrlo smo siromašno društvo, osim nekolicine koja prima 4.000, 5.000 KM platu i neće osjetiti da je ovih 100 KM problem za 80% stanovništva u ovoj zemlji – naglašava Marićeva i dodaje da sindikalna potrošačka korpa, koja ne obuhvata dobar dio onog što čini normalan život, za Bosnu i Hercegovinu odavno iznosi preko 3.000 KM, a u Srpskoj oko 2.700 KM.
Ističe da su radnici kod nas potcijenjeni, jer „nas je politika prodala kao jeftinu radnu snagu“.
-Masa je ekonomskih pokazatelja da je ovo moglo biti sve drugačije, da smo mogli imati mnogo veće plate, da je neko o tome razmišljao. Da roditelji opreme djecu za školu, koriste auto, da mogu da odu na godišnji odmor, da djecu mogu odvesti u kino, pozorište, treba im više od 3.000 KM da bi pristojno živjeli. Ne pričamo o nikakvom luksuzu – ističe Marićeva.
I stvarno, kako je porodicama koje u kuću, u najboljem slučaju donose dvije prosječne plate, a djeca im idu ili u školu ili u vrtić.
-Za manje od 3.000 KM mjesečno ne može se pristojno živjeti. Na primjer, ako dijete ide na neku sportsku aktivnost, to je minimum 50 KM. Šta ostane od 100 KM? Dvije kese proizvoda. Malo mesa, malo voća i eto. I oni najobičniji lijekovi, kao što su paracetamol ili brufen, koštaju po 4,5 maraka. Svi znamo da se trebamo hraniti zdravo, a prije neki dan sam 4 kajsije platila 4 marke. Čovjek nema riječi – kaže za Srpskainfo Tamara P. iz Banjaluke.
Inače, Republički zavod za statistiku objavio je listu proizvoda koje možete da kupite za 100 KM. Na spisku je bijeli hljeb, kilogram 3,58 KM, teletina bez kosti koja košta 30,72 KM za kilogram, riža po cijeni od 4,13 KM, paradajz 3,30 KM, džem 9,70 KM, ulje 3,29 KM, mljevena kafa 29,18 KM, bistri voćni sok 2,37 KM, pivo 3,34 KM, deterdžent za suđe 5,19 KM i pasta za zube 4,09 KM.
To je ukupno 98,89 KM. I to je sve što dobijete.
Nema tu ni mlijeka, ni jaja, ni brašna, ni voća. Nema tjestenine, jogurta, sira, začina, toalet papira, pelena, šampona, sredstava za čišćenje kuće.
Šta ovaj popis poručuje? Ako imate 100 KM, nećete biti gladni danas i sutra, ali već prekosutra ćete morati da računate svaku marku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.