Sertifikati bez svrhe nova šema za namještanje tendera

Javna preduzeća, ustanove i institucije u Srpskoj namještaju tendere za izvođenje građevinskih radova tako što od učesnika traže nepotrebne sertifikate koje pri tome posjeduju samo ponuđači koje žele da favorizuju, otkriva CAPITAL.

Sertifikati bez svrhe nova šema za namještanje tendera
FOTO: Pixabay

Da zlo bude veće, ti sertifikati nemaju apsolutno nikakvih dodirnih tačaka sa građevinskim i zanatskim radovima, tako da je jasno da se traže samo da bi se mogli diskvalifikovati učesnici tendera koji ih ne posjeduju. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Novog načina za namještanje tendera, odnosno za diskvalifikovanje nepodobnih i favorizovanje podobnih ponuđača dosjetili su se u banjalučkoj osnovnoj školi „Sveti Sava“.

Ova škola je među uslove za učešće na tenderu za rekonstrukciju krova uvrstila posjedovanje sertifikata za upravljanje imovinom tokom životnog ciklusa, sertifikata za upravljanje kontinuitetom poslovanja i sertifikata koji definiše standarde vezane za odgovornost u upravljanju zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Na tenderu je pobijedila banjalučka firma „Primaprom“ na čijoj internet stranici se navodi da je „renomirana firma koja se bavi štampom, grafičkim dizajnom, koričenjem i distribucijom kancelarijskog materijala“. Ispostavilo se da samo ova firma posjeduje sve tražene sertifikate i direktor OŠ „Sveti Sava“ Miroslav Popržen joj je dodijelio posao vrijedan 51.100 KM.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Popržen kaže da se radi o tenderu iz prošle godine i da se zaista ne sjeća detalja, ali da mu je sekretar škole koji se time bavi rekao da se niko nije žalio na tender.

“Nisam trenutno u školi, ali zatečen sam time da neko tvrdi da nešto nije bilo po zakonu, a tender je okončan prošle godine i niko se nije žalio. Zaista ne znam detalje iz tenderske dokumentacije”, kaže Popržen.

Vlasnici nekoliko malih građevinskih firmi koji su željeli da ostanu anonimni kažu da se iz aviona vidi da je tenderskom dokumentacijom favorizovana pomenuta firma. Oni kažu da je javna tajna da se milionski tenderi namještaju, ali ističu da se sada male firme onemogućavaju da učestvuju na tenderima vrijednim nekoliko desetina hiljada maraka.

„Zbog čega su zahtijevani svi traženi sertifikate s obzirom na to da je jasno da će rekonstrukciju krova raditi samostalni preduzetnici ili građevinska preduzeća kojima traženi sertifikati apsolutno nisu potrebni. Na koji način uspostavljen sistem upravljanja imovinom tokom životnog ciklusa ima veze sa rekonstrukcijom krova“, pitaju se naši sagovornici.

Nakon što je pomenuti tender okončan i posao dodijeljen firmi „Primaprom“ koja je jedina imala tražene sertifikate, naši sagovornici kažu da su iste „filtere“ u tendersku dokumentaciju počeli da stavljaju i drugi ugovorni organi.

„Osnovna škola ‘Miroslav Antić’ iz Bistrice raspisala je tender za krovopokrivačke radove i stavila identične uslove kao i škola ‘Sveti Sava’. Takođe se traži posjedovanje sertifikata koji nemaju nikakve veze se pokrivanjem krova“, kažu naši sagovornici.

Oni dodaju da je iste uslove stavila i Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) na tenderu za rekonstrukciju poslovnice u Gradišci, odnosno zamjenu stolarije, postavljanje pločica, krečenje i slične građevinske radove.

„Tenderskom dokumentacijom se zahtijeva čitav niz sertifikata i kaže da će se ‘ocjena njihove kompatibilnosti i ekvivalentnosti na stručan način izvršiti od strane Komisije za provođenje postupka’. Da li su članovi komisije stručni da ispitaju sve sertifikate? Kako će i šta ispitivati, kada i na koji način? Šta im je potrebno iz tih sertifikata, koje tačno „procedure, politike i evidencije“ i zbog čega im je to potrebno“, kažu naši sagovornici, dodajući da se sve njihove primjedbe mogu naći i na portalu javnih nabavki.

Kada je riječ o tenderu APIF-a, naši sagovornici se pitaju zašto je kao jedinica mjere navedeno „komplet“.

„Zbog čega nije navedena količina nego samo komplet? Da li na obilasku lokacije ponuđač mora da izvrši i premjer ili treba onako od oka dati ponudu? Šta se podrazumijeva pod ‘komplet'“, pitaju se oni.

Zbog čega ponuđač mora da posjeduje sertifikat 45001:2018, pitaju dalje i preciziraju da je to standard koji definiše zahtjeve za odgovornosti po pitanju upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

„Prema Zakonu o zaštiti na radu RS propisano je minimum uslova koje je poslodavac obavezan da ispuni u pogledu zaštite na radu. Zbog čega se ne zahtjeva Akt o procjeni rizika na radnom mjestu koji je zakonska kategorija, nego ovaj standard“, pitaju se oni.

Direktor APIF-a Duško Milunović kaže za CAPITAL da nije upućen u detalje tendera, ali ističe da mu je službenik koji je zadužen za javne nabavke rekao da nema žalbi na tender, a da priprema odgovor na primjedbe koje su iznesene na Portalu javnih nabavki.

“Informisao me je da će u toku sutrašnjeg dana odgovor na te primjedbe objaviti na Portalu javnih nabavki”, kaže Milunović.

Srđan Traljić iz Transparency international BiH kaže da su se često sretali sa tenderima koji su skrojeni po mjeri određenih ponuđača.

„Nismo vidjeli ovaj konkretan slučaj, ali u proteklom periodu zaista je jedan od najčešćih način štimanja poslova pojedinim firmama bio taj da se tehnički uslovi postave tako da ih može ispuniti samo taj ponuđač“, kaže Traljić.

On ističe da o tome dovoljno govori i podatak Agencije za javne nabavke da je na tendere u jednoj godini u prosjeku pristizalo 1,49 prihvatljivih ponuda.

„Dakle, pogoduje se određenim ponuđačima i ukoliko se neki nezadovoljni ponuđač ne žali, a mnogi ne žele da se zamjere vlastima, nema puno drugih mehanizama kojima bi se mogao zaštititi javni interes. Agencija za javne nabavke može po prijavi izreći prekršajne sankcije od 300 do 3.000 KM ako se dokaže da je ugovorni organ tender prilagođavao konkretnom ponuđaču, ali plašim se da takve sankcije nikog nisu odvratile od namjere da prekrši zakon. Zbog toga imamo sve manje ponuda jer su svi svjesni da su mnogi tenderi namješteni“, zaključuje Traljić.

Ništa ne prepuštaju slučaju

Da ništa ne bi bilo prepušteno slučaju, OŠ „Sveti Sava“ je tenderskom dokumentacijom tražila da i sertifikacijska kuća koja izdaje nabrojane sertifikate mora da posjeduje poseban sertifikat.

To znači da su napravljena dva elementa za diskvalifikaciju ponuđača i favorizovanje podobnih. Prvi je da morate posjedovati određene sertifikate, a drugi je da čak i ako imate te sertifikate, da je njih morala izdati sertifikacijska kuća koja opet mora biti posebno sertifikovana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA