Prema podacima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), u evidenciju je do sada upisano 456 dronova, a taj broj iz godine u godinu blago raste, piše Glas Srpske. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA
Samo u 2025. godini evidentirana su 83 nova drona. Svi vlasnici i operatori dronova, čija je masa pri polijetanju između 0,249 i 25 kilograma, obavezni su da svoje letjelice upišu u evidenciju BHDCA. Postupak je, kako su naveli, jednostavan, a sve potrebne formulare mogu pronaći na zvaničnoj internet stranici BHDCA, podsjetivši da se po okončanju postupka vlasniku izdaje potvrda i evidenciona oznaka koju je potrebno nalijepiti na dron.
Ipak, iako se broj registrovanih dronova povećava, stvarna slika na terenu je daleko kompleksnija. Iz BHDCA ističu da nemaju podatke o porastu nelegalnih letova, ali priznaju da je bilo nekoliko slučajeva koji su mogli ugroziti bezbjednost vazdušnog saobraćaja.
- U posljednje dvije godine zabilježeno je nekoliko događaja koji su narušili bezbjednost letenja, a čiji uzrok je bila upotreba dronova. U 2024. godini prijavljena su tri incidenta, dok je u ovoj godini evidentirano šest, od čega se dva odnose na potencijalno ugrožavanje bezbjednosti letenja - naveli su iz Direkcije.
Najčešće zloupotrebe odnose se na letove iznad naseljenih mjesta, snimanje objekata Oružanih snaga, te korišćenje dronova tokom javnih događaja bez odobrenja. Ipak, reakcija nadležnih institucija često izostaje, jer u važećem Zakonu o vazduhoplovstvu BiH ne postoje prekršajne odredbe koje bi omogućile sankcionisanje.
- Upravo zato je u toku izrada novog nacrta zakona koji će detaljnije regulisati oblast upotrebe dronova, propisati kazne i uskladiti domaće propise sa evropskim zakonodavstvom. Prošle godine pomenuti prijedlog zakona je dostavljen Ministarstvu komunikacija i transporta BiH na dalje postupanje - naveli su iz BHDCA, naglasivši da su Pravilnikom definisani uslovi, odnosno obaveze, zabrane i odgovornosti kojih operater mora da se pridržava.
Stručnjak za bezbjednost Slobodan Župljanin smatra da je broj dronova na terenu mnogo veći od onoga što pokazuje zvanična evidencija.
- Sasvim sigurno je da u BiH postoji mnogo više dronova, naročito kod fizičkih lica, nego što je registrovano. To je veliki bezbjednosni izazov, jer ne postoje kazne za nezakonito posjedovanje. To šalje lošu poruku da dron može nabaviti svako i koristiti ga kako hoće - upozorava Župljanin.
On dodaje da, kada se koriste u skladu sa propisima, odnosno u predviđene i propisane svrhe, dronovi ne predstavljaju posebnu opasnost.
- Ali svaka letjelica po svojoj prirodi jeste potencijalno opasna stvar i mora biti pod potpunom kontrolom. Ako dron padne na čovjeka ili objekat, posljedice mogu biti ozbiljne - objašnjava Župljanin.
Naglašava da je prevencija ključna i da počinje jasnim zakonskim okvirom.
- Ako nije propisano kako se dron nabavlja, koristi i kontroliše, onda je problem već u startu. Potrebno je normativno urediti tu oblast i osigurati da nadležne službe imaju i kadar i tehniku za kontrolu. Samo tako se može pratiti ko, gdje i kako koristi dronove - kazao je Župljanin.
Svrha
Prema podacima BHDCA, najveći broj dronova koristi se u komercijalne svrhe, tačnije za snimanje terena, mjerenja i nadzor. Što se tiče rekreativne upotrebe, evidentirane su 104 bespilotne letjelice.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.