Odjeljenje za makroekonomsku analizu (OMA) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH izradilo je projekciju prihoda za trogodišnji period u kojoj se osvrnulo i na potencijalne rizike koji bi mogli oboriti njihove prognoze. Jedan od rizika je ukidanje carina na uvoz robe porijeklom iz Amerike. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Prijedlog ukidanja carina na uvoz robe porijeklom iz SAD u BiH, koji je iniciran u proljeće 2025. godine, podrazumijevao je privremeno ukidanje carina do potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i SAD. U međuvremenu SAD su uvele dodatne carine na uvoz robe iz BiH.

- Imajući u vidu da je početkom septembra Upravni odbor UIO prihvatio mišljenje UIO o ovoj inicijativi, eventualno ukidanje carina na uvoz robe porijeklom iz SAD može predstavljati rizik po projekcije prihoda od carina - stoji u analizi OMA.

Prema statičkoj procjeni, koja je zasnovana na podacima UIO o naplaćenim uvoznim dažbinama prema porijeklu robe u 2024. godini, gubici prihoda od indirektnih poreza bi iznosili 17,2 miliona KM, u čijoj strukturi se 14,7 miliona odnosi na prihode od carina, a ostatak na pripadajući PDV.

- Dinamička procjena gubitka prihoda uzima u obzir sve pretpostavke koje su korištene prilikom izrade projekcija prihoda od carina i prihoda od PDV-a u periodu 2025-2028. U navedenom periodu ukupni gubici prihoda od carine i PDV-a kretali bi se od 18,3 miliona u 2025. godini do 21,1 milion maraka u 2028. godini. To predstavlja 2,5 odsto prihoda od carina te 0,2 odsto ukupnih prihoda od indirektnih poreza - navode u OMA.

Takođe naglašavaju da s obzirom na to da u vrijeme izrade projekcija prihoda od indirektnih poreza nije poznato da li će inicijativa biti razmatrana u nadležnim institucijama, konkretan iznos gubitka moći će biti procijenjen srazmjerno eventualnoj dužini primjene izmjene zakonodavstva u godini, odnosno broju mjeseci primjene ukidanja carina porijeklom iz SAD.

Ekonomista Marko Đogo navodi da su projekcije da bi BiH mogla ostati bez 21 miliona maraka ukidanjem carina na robu porijeklom iz SAD "kap u moru" u odnosu na ukupne prihode koje zemlja ubire.

- To nikako ne bi dovelo do nekih većih problema. Postoje čini mi se neke druge varijable koje bi mogle biti mnogo značajnije, tipa kod nas doznake u BiH godišnje iznose 5,6 milijardi maraka. Ako bi one pale za deset odsto, kao posljedica neke recesije u zapadnoj Evropi, do koje nadamo se neće doći, to bi ostavilo značajnije posljedice - kazao je "Glasu" Đogo i dodao da je to mnogo veći rizik nego pad prihoda od carina na uvoz robe porijeklom iz SAD.

Amerika je od početka avgusta ove godine uvela carine u visini od 30 odsto na robu uvezenu iz BiH. Najveći obim izvoza iz BiH u SAD imaju kompanije iz namjenske industrije sa udjelom od čak 60 odsto od ukupnog izvoza. Do avgusta je ta roba carinjena po stopi od 12 odsto, a od tada po stopi od 30 odsto.

Tank turizam

Iz OMA navode da bi se uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) moglo pozitivno odraziti na potrošnju derivata u BiH odnosno naplatu akciza na derivate nafte, putarine i pripadajućeg dijela PDV-a na jedinstveni račun UIO BiH.

- Imajući u vidu povoljnije cijene derivata nafte u BiH u odnosu na okruženje i članice EU, moguć je rast njihovog prometa u pograničnim krajevima između BiH i Srbije te pojava tzv. "tank turizma", koji podrazumijeva namjerno skretanje šlepera sa velikim rezervoarima sa uobičajenih ruta i transport preko teritorije BiH, s ciljem korišćenja jeftinijih derivata da bi se uštedjelo na troškovima transporta - poručuju iz OMA.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.