Vipotnik je rekao Srni da je potreba za stvaranjem balansa između zaštite životne sredine i razvoja u privrednom, tehnološkom, infrastrukturnom, naučnom i socijalnom smislu prioritet koji se mora rješavati sistemski, kroz zakonodavni okvir i koordinisane aktivnosti. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

On je podsjetio da je Ministarstvo u protekle tri godine intenziviralo saradnju sa akademskom zajednicom, upravo radi ostvarivanja ciljeva održivog razvoja.

"Imamo dobar zakonodavni okvir koji se postepeno usklađuje sa politikama i evropskom pravnom praksom", pojasnio je Vipotnik koji je danas u Banjaluci učestvovao na panel diskusiji u okviru konferencije "Održivost, regulativa i biznis potencijal na zapadnom Balkanu".

On je dodao da se kroz projektne aktivnosti i u pogledu zakonodavstva podstiče što snažnije korištenje obnovljivih izvora energije i podizanje mjera energetske efikasnosti u javnim i stambeno-poslovnim objektima.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska je u svoje strateške dokumente u oblasti zaštite životne sredine ugradila temeljne principe takozvane zelene agende, odnosno planove za unapređenje efikasnog korištenja resursa prelaskom na cirkularnu privredu, zaustavljanje klimatskih promjena i smanjenje zagađenja u različitim privrednim sektorima.

On je ukazao na to da zastarjele tehnologije koje se koriste u industriji i nedostatak finansijskih sredstava znatno usporavaju realizaciju ciljeva zelene agende.

Ukupni troškovi za zaštitu životne sredine na teritoriji cijele BiH prošle godine su iznosili 0,6 odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/, a istovremeno, prema dostupnim podacima, Srbija u prosjeku izdvaja 0,8 BDP-a, Hrvatska 2,3 odsto BDP-a, Slovenija 1,4 odsto, Crna Gora 0,9 odsto ukupnih sredstava budžeta države, a Sjeverna Makedonija 1,7 odsto.

"Još poraznije je što i od ovih minimalnih sredstava u BiH oko 80 odsto ide u tekuću potrošnju, a samo 20 odsto u investicije za zaštitu životne sredine. To su jasni signali da moramo nešto mijenjati, da moramo napraviti disperziju odgovornosti kada je riječ o životnoj sredini, ali i finansiranju njene zaštite", ocijenio je Vipotnik.

Prema njegovim riječima, kako bi se ubrzao put ka održivijem energetskom sistemu, svako od nas može početi da mijenja navike, da provjeri gdje se gubi toplota i riješi problem.

"Jedno od brzih rješenja je uvođenje mjerenja i praćenje potrošnje energije. Ako bismo svi od sutra zaista počeli tu praksu, poboljšanja bi se ubrzo osjetila. Mijenjajmo navike, budimo odgovorniji prema energiji, a samim tim i prema životnoj sredini", poručio je Vipotnik. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.