"Suočavamo se i danas sa pitanjem uklanjanja posljedica bespravne izgradnje i legalizacije bespravno sagrađenih objekata koji je, rekao bih, balkanski kulturološki fenomen, pošto ovaj problem gotovo da ne postoji u Evropi", izjavio je Vipotnik Srni. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

On je naveo da bi finansijski i fiskalni podsticaji u vidu subvencija ili poreskih olakšica za investitore i građane koji primjenjuju održive tehnologije kao što su solarni paneli, zelene fasade i pametne zgrade ubrzali donošenje i primjenu održivih urbanističkih i građevinskih rješenja.

"Ostali, ne manje važni faktori koji bi mogli ubrzati donošenje i primjenu takvih rješenja, podrazumijevaju reformu propisa i inkorporiranje principa održivog razvoja u širi zakonodavni okvir", pojasnio je Vipotnik.

Resorni ministar je ocijenio da u većini društava sa produženim rokom tranzicije kreiranje i primjena održivih urbanističkih i građevinskih rješenja nije samo tehničko i institucionalno, nego i ekonomsko i kulturološko pitanje.

On je ukazao na to da sredstva od projekata koje implementira Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost ne mogu da zadovolje sve potrebe, te da su potrebne intervencije u niz zakona koji nisu u nadležnosti Ministarstva.

Napomenuo je da u Republici Srpskoj još ne postoje takozvani "zeleni fondovi", odnosno javno-privatni fondovi koji finansiraju projekte energetske efikasnosti i urbane revitalizacije, što je, kako kaže, model koji bi značajno doprinio većim ulaganjima u održivi razvoj.

Vipotnik je podsjetio da je u Srpskoj u procesu izmjena i dopuna Zakona o prostornom planiranju i građenju s ciljem uklanjanja administrativnih barijera koje usporavaju i komplikuju proces dobijanja dozvola.

Nakon toga, dodao je, slijede veće intervencije u zakonodavni okvir, kako bi se jasno propisali zahtjevi i obaveze u pogledu energetske efikasnosti, jasnije definisao zeleni prostor, te uvele novine u prostorno planiranje.

On je naglasio da se godinama pokušava uvesti e-građevinska dozvola, ali da uvijek postoji neko prethodno pitanje koje se mora riješiti, a u ovom trenutku je to primjena Zakona o elektronskom potpisu.

"Slijede nam obaveze usklađivanja sa EU standardima i u ovoj oblasti, nastojimo da koristimo iskustva zemalja u okruženju, prvenstveno iz Srbije, kako bismo izbjegli greške i moram reći da imamo zaista veliku podršku kolega i pomoć iz resornih ministarstva iz Srbije", naglasio je Vipotnik.

Resorni ministar je rekao da su ove godine u zakonodavstvo Srpske uvedeni evrokodovi za određene građevinske materijale i konstrukcije čija primjena počinje, kako bi se prevazišli standardi iz bivše Jugoslavije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.