Upozorenje kupcima je poslala Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, navodeći da kod nas "crni petak" još nije ni nalik onom što se dešava u inostranstvu tada. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

"Kod nas su se neke kompanije odlučile da naprave dodatno sniženje iz razloga što im možda u toku ove godine prodaja nije išla u onoj mjeri kako su planirale ili imaju mnogo nabavljene robe koju moraju rasprodati, jer uvijek dolazi nešto novo za novu sezonu", kaže Marićeva za "Nezavisne novine".

Kako dodaje, dok novi zakon o potrošačima ne stupi na snagu, a koji donosi novitet da kupcima moraju biti prikazane cijene proizvoda unazad mjesec dana, postoje osnove za sumnju da li su realne cijene ili su rasle pred sniženje.

"Potrošači ipak treba da obrate pažnju kolike su to cijene određenih proizvoda zaista, a za koliko se nude sada u ovoj priči velikih sniženja za 'crni petak'. Nadamo se da će trgovci postati svjesni da žive od potrošača i da će biti korektni što se tiče sniženja, ali na nama je da provjerimo šta će se dešavati do kraja novembra", navodi ona.

Da je "crni petak" u savremenom društvu mnogo više od običnog dana sezonskih popusta, smatra i Mirjana Čeko, sociološkinja, koja u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da upravo "crni petak" postaje ritual potrošnje, manifestacija društvenog imperativa da se kupuje, posjeduje i pokazuje.

"U kontekstu globalizovanog kapitalizma, 'crni petak' nije samo ekonomski događaj, već i kulturni fenomen. Ljudi ne kupuju isključivo zbog stvarne potrebe ili racionalne kalkulacije, već vođeni trendovima, reklamnim narativima i pritiskom pripadanja određenom društvenom ritmu. Oglašavanje i medijski diskurs stvaraju atmosferu urgentnosti i euforije, 'ako ne kupiš sada, propuštaš priliku', čime se potrošnja pretvara u društvenu normu, gotovo moralnu obavezu", navodi ona za "Nezavisne novine".

Kako dodaje, u našim uslovima, gdje je ekonomska realnost nestabilna, a platežna moć građana ograničena, paradoks "crnog petka" postaje još izraženiji.

"Dok se u razvijenim ekonomijama sniženja često zasnivaju na realnim tržišnim odnosima, kod nas su popusti često prividni. Tačnije, cijene se pred akciju vještački uvećavaju, da bi potom bile 'snižene', čime se stvara iluzija povoljnosti. Zapravo, 'crni petak' je ogledalo jedne kulture u kojoj se identitet gradi kroz potrošnju, a društveni status mjeri kroz posjedovanje", navodi Čeko za "Nezavisne novine" dodajući da se "ludilo" koje nastaje svake godine u novembru ne može objasniti samo željom za nižom cijenom, "već usađenom potrebom da kroz čin kupovine afirmišemo sebe u društvu koje nas neprestano mjeri kroz ono što imamo, a ne kroz ono što jesmo".

Iz Inspektorata Republike Srpske za "Nezavisne novine" ističu da se primjedbe potrošača najčešće odnose na sniženja u smislu da bi mogla biti veća.

"Tržišni inspektori u okviru svojih redovnih dnevnih kontrola provjeravaju da li trgovci uredno ističu cijene proizvoda, da li cijene koje su istaknute na robi odgovaraju cijenama formiranim i evidentiranim u poslovnim knjigama i da li se po istim vrši prodaja robe", navode iz Inspektorata RS dodajući da će kontrole biti česte u narednom periodu.

"Ukoliko uoče bilo kakve nepravilnosti, sugerišemo potrošačima da se obrate Tržišnoj inspekciji kako bi nadležni organi preduzeli mjere prema trgovcu. S obzirom na broj trgovačkih objekata u Republici Srpskoj i broj artikala u istima, informacije potrošača su od značajne pomoći inspektorima, kako bi kontrole bile ciljano usmjerene i samim tim efikasnije", ističu oni za "Nezavisne novine".

Iz Inspektorata RS apelovani su na potrošače da budu oprezni prilikom kupovine putem interneta, da kupuju samo preko provjerenih stranica i već poznatih trgovaca.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.