Muzički album koji potpisuje više od hiljadu svjetskih muzičara, pod nazivom "Is this what we want?” („Da li je ovo što želimo?”), objavljen je kao protest protiv toga što AI sistemi koriste autorsku muziku kako bi obučili svoje generativne modele, prenosi Glas. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Projektu se priključilo dosta muzičara iz cijelog svijeta, a album je u jednom trenutku stigao i do 38. mjesta britanske top-liste. Sve to ne bi bilo neobično, da se ne radi o albumu gotovo potpune tišine.

Muzičari su tišinom poručili da podižu glas protiv neovlašćenog korišćenja sopstvenih pjesama za potrebe razvoja AI. Umjesto prepoznatljivih melodija i stihova, snimci sadrže samo tiho šuštanje i poneki zvuk tapkanja, kao simbolička poruka: ako kompanije nastave da nezakonito koriste muzičko autorsko pravo za treniranje svojih modela, kreativni ekosistem biće ugušen, a originalna muzika utišana.

O tome kakav je zakon kada su u pitanju autorska prava i vještačka inteligencija, ko polaže pravo na ono što obradi AI, šta je dozvoljeno da se generiše vještačkom inteligencijom, a šta ne, i gdje je u svemu tome etika, za RTS je govorio Denis Tul, stručnjak za IT pravo.

„Zakonodavstvo je u jednoj određenoj sivoj zoni, zato što mi smo imali prethodno pravo intelektualne svojine i imali smo pravnu regulaciju koja se razvijala godinama, i ona kaže da vi ne možete povređivati nečije autorsko pravo. Sa druge strane, imamo sada ove nove sisteme veštačke inteligencije", rekao je gost Jutarnjeg programa, i dodao da Srbija priprema zakon o veštačkoj inteligenciji, ali da i dalje nisu potpuno jasna pravila o tome koliko su određene stvari dozvoljene u toj oblasti.

Kaže da problem nije samo sa muzikom već su u pitanju i knjige, odnosno i druga kreativna pa tako i pisana i slikana djela.

Sudska praksa

Pitanje toga koliko je dozvoljeno da se muzika određenih autora koristi za treniranje modela vještačke inteligencije je nešto od čega valja krenuti, naglašava Tul: „Po osnovnim principima autorskog prava to ne bi smjelo da se dešava. Mi trenutno imamo postupak u Sjedinjenim Američkim Državama New York Times protiv OpenAI, gdje New York Times tvrdi da su članci njihovih novinara korišćeni da se uči veštačka inteligencija, jer ona na neki način skrejpuje, odnosno da kažemo skuplja sa interneta sve što je javno dostupno i onda to koristi u stvaranju svoje baze znanja i učenju svog algoritma. E sad, moramo da čekamo da vidimo prvo šta će se u tom slučaju desiti, jer tamo znamo da je precedentno pravo".

Postoje i postupci koji su pokrenuti pred evropskim sudovima, gdje će se utvrditi i vidjeti da li u praksi autorsko pravo ima jaču snagu od interesa društva za razvojem tehnologije, rekao je Tul i istakao da su u pitanju zapravo dvije stvari koje su nepomirljive, i gdje se mora naći neka sredina.

Tradicionalno pravo intelektualne svojine kaže da autorsko djelo može da stvori samo čovjek.

„Autorsko pravo je mali monopol, jer onaj ko ima autorsko pravo može svima ostalima da zabrani da koriste to na određene načine, da umnožavaju, stavljaju na tržište itd. Znači, samo oni mogu da koriste i da ekonomski eksploatišu to. Znači, čovjek može preko ugovora o radu, kad radi za kompaniju, da prenese autorsko pravo na ono što stvara", objasnio je.

„A veštačka inteligencija, pošto ne stvara kad stvori to nešto generisano, neki sadržaj, ne dobija autorsko pravo, ona ne može to ni da prenese kompaniji", dodaje Tul.

Ističe da je zato potrebno izboriti se za zakone koji regulišu tu oblast i koji bi čuvali kreativnu industriju.

Autorsko pravo nad novim djelom

Na polju muzike, govoreći o korišćenju glasa, Tul objašnjava da je boja glasa biometrijski faktor i da je jedinstvena poput otiska prsta, da je bilo zloupotreba ali i tužbi. Pitanje toga koga tužiti u tom slučaju odnosi se najpre na onog ko alat koristi, a ne na onog ko ga je proizveo.

„Ako ja kupim nož i ubodem nekog na ulici, da li sam ja kriv ili proizvođač noževa? Ali tu postoje sada malo prefinjeniji momenti, pošto je ovo tehnološka revolucija u kojoj živimo. Tu postoje neke stvari gdje će biti odgovorni, naravno, proizvođači te tehnologije. Pogotovo kada pričamo o ovim datasetovima. Oni će biti odgovorni za ono kako razvijemo tehnologiju. Ali kako mi na kraju koristimo to što je čovječanstvo dobilo, to je ono već do pojedinca", rekao je gost RTS-a.

Očekuju se debate i rasprave i u smislu toga da bi tradicionalno pravo intelektualne svojine moglo da se uklopi tako što, u slučaju da na tom osnovu VI stvara novo djelo, vlasnik tradicionalnog prava dobija dodatno pravo i autorstvo novog proizvoda.

„Moraćemo da pratimo šta donosi regulacija. Uvijek je život brži od prava i to je nama pravnicima uvijek problem pa i društvu jer jednostavno, neke stvari se dogode u stvarnosti a onda mi kada vidimo šta je to i kada prepoznamo te rizike, onda mi pokušamo da krpimo te rupe i da pravimo regulaciju koja će nam pomoći", kaže Tul, i ističe da treba imati u vidu i među različitih interesa u cijelom procesu, od društva, preko kompanija, pa do politike.

Zdrava koegzistencija

Na pitanje o tome da li će vještačka inteligencija i umjetnost međusobno da se isključuju, smatra da će morati da koegzistiraju na neki zdrav način.

„Nama tehnologije trebaju i one će da donose stvarno neke dobre stvari, ubrzaće neke stvari, imaćemo neke velike prednosti u medicini, u drugim stvarima, u razvoju, istraživanju. Znači danas možete deep search koristiti, pa pronaći odmah izvore na internetu stotine različitih knjiga i naučnih radova.

Znači postoje stvarno dobre stvari koje nam dolaze. Ne možemo da isključimo razvoj veštačke inteligencije, ali ono što možemo da uredimo jeste da probamo da to radimo na etički način i da suzbijemo rizike", rekao je IT stručnjak i zaključio: „Mi ljudi smo ti koji ćemo da stvaramo i hajde da zaštitimo ljude koji stvaraju, i da time stimulišemo kreativnost u budućnosti".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.