Vezani članak: Cvijanovićeva: Prema viđenju stranih upravnika, BiH nastavlja da bude kolonija TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Poručio je ovo  Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, jer nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), nakon dvodnevnog zasjedanja Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC).

"Državna imovina je jedna od tema o kojoj smo razgovarali. Svako ko putuje ovom zemljom može doći u situaciju da razgovara sa gradonačelnikom ili načelnikom neke lokalne sredine i da se vidi koliko pitanje državne imovine blokira razvoj BiH. Moj mandat počinje i od omogućavanja i olakšavanja toga, a ne od implementacije, tako da ćemo vidjeti da sljedeći put sjednemo i da vidimo šta uraditi da državna imovina ne bude pitanje koje nas zabrinjava nego za invesiticje", rekao je Šmit, prenose Nezavisne.

Kazao je da u ovoj priči lokalne zajednice neće biti same.

"To je pitanje koje ću ja uputiti gradonačelnicima i načelnicima uz poruku da neće biti ostavljeni i možete očekivati i pomoć parlamentarnih struktura dok se ne nađe konačno rješenje", rekao je Šmit.

Dodao je da je ovo pitanje na kojem se stalno radi.

"Bićemo privrženi rješenju tog pitanja jer smatramo da je to ozbiljan problem koji stoji na putu ekonomskog uspjeha ove zemlje i hajde da radimo na tome", kazao je Šmit.

Budućnost BiH nije da visoki predstavnik sve radi svaki dan, ali ostajem…

Šmit je naglasio da je imao priliku da razgovara sa direktorom Kancelarije u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt dipartmenta, Markom Flemingom, te da on, kao i drugi međunarodni zvaničnici sa kojima se sastao imaju stav da je budućnost BiH na internom planu, a ne da visoki predstavnik radi sve svaki dan i da je takvo stanje dugoročno.

"Dobio sam popriličnu podršku što se tiče buduće saradnje i budućnosti BiH. Evropska unija (EU) će obaviti svoj dio", rekao je Šmit.

Poručuju da u svemu rečenom on ne govori u smislu intervencionizma.

"Ne govorim ovdje o intervencionizmu. Želim samo da podvučem da oni koji su kao ja iskusni evropski političari, koji su bili i članovi i Savjeta ministara EU, neki od njih su bili pomalo začuđeni zbog toga koliki zahtjevi će iz evropskog pravnog nasljeđa će biti postavljeni pred BiH i njen pravni sistem. Ja to ne bih nazvao intervenisanjem, ali mislim da su zahtjevi vrlo visoki, npr ako samo pogledate Zakon o VSTS, koji je urađen prije 20 godina od strane visokog predstavnika i Zakon o sudovima. Tako da mislim da međunarodni odnosi uključuju i saradnju i određene zahtjeve koje treba ispuniti i ja ću biti dio i ostaću dio međunarodne zajednice", poručio je Šmit.

Savjet ministara da usvoji evropske zakone

Naglasio je da je neophodno postići napredak na putu BiH ka evroatlanskim integracijama te da očekuje da bh. lideri u predstojećim danima preduzmu neophodne korake koji će omogućiti otvaranje pregovora sa EU.

"Nadao sam se da ću imati priliku da čujem da je Savjet ministara BiH odlučilo da usvoji odluke od dva evropska zakona i o glavnom pregovaraču ali to nije uspješno završeno i nadamo se da će to biti završeno već iduće sedmice", očekuje Šmit.

Naveo je da UO PIC podržava BiH i njene političke lidere na putu ka EU.

"Svjesni smo da lokalni političari moraju preuzeti odgovornost da završavaju svoj posao i da pokažu da su opredijeljeni za ovaj cilj. Vidjeli smo u prethodnim mjesecima da su institucije snažne, da se život može voditi, ali i da ima prostora da se još ide u pravcu stabilnosti i bolje pripreme terena u BiH za investicije što bi osiguralo bolje šanse za sve građane BiH i njenu integraciju u EU", rekao je on.

Ističe da je glavni stav da nakon 30 godina treba da se okrenemo lokalnim zvaničnicima koji će sami donositi odluke.

"Potrebna nam je jedna neometana tranzicija sa dejtona na eu integracije, a da tranzicija ne smije dozvoliti postojanje bilo kakvog vakuuma", rekao je Šmit.

Pred BiH još puno posla

On je kazao da je pred BiH još uvijek puno posla, da se mora raditi na sljedećim koracima za budućnost.

Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, Šmit je kazao da ne samo da je donio mir, već je donio povratak normalnom životu građana, ali i da zna da nije sve završeno.

"Na sastanku smo razgovorali uspješno sa predstavnicima PS BiH, CIK-a, NVO organizacije Pod lupom, OSCE, međunarodnih finansijskih isntitucija i Eufora, NATO, Savjeta Evrope i predstavnicima zemalja koje čine UO PIC i vodećim šefovima međunarodnih organizacija u BiH. Potpuno je usaglašen stav da je BiH postigla značajan napredak ali da je pred nama još puno posla", naveo je Šmit.

Razgovaralo se o budžetu BiH za 2026. ali i uvođenju novih tehnologija u izborni proces.

"Pomenuta je i nezadovoljavajuća situacija u pogledu BHRT, finansijsko stanje. Mi smo sagledali pitanja budžeta i uvjereni smo da će na kraju godine budžet biti donesen, voljeli bismo da su neki drugi dijelovi budžeta usvoje i da tu ima dijelova za BHRT. Smatramo da je to dio javnog informisanja BiH i očekujemo da će se to promijeniti. Međunarodna zajednica će u okviru svojih nadležnosti sagledati situaciju i da će to rješenje doći sa nivoa parlamenta", zaključio je Šmit.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.