Genetske promjene pomažu polarnim medvjedima da se prilagode toploj klimi

Istraživanje naučnika sa Univerziteta Istočne Anglije pokazalo je da promjene u DNK polarnih medvjeda mogu da igraju ulogu u njihovoj sposobnosti da se prilagode visokim temperaturama.

Genetske promjene pomažu polarnim medvjedima da se prilagode toploj klimi
FOTO: Depositphotos

Studija, za koju se navodi da je prvi put uspostavila statistički značajnu vezu između porasta temperature i promjena u DNK kod divljih sisara, objavljena je u časopisu "Mobilna DNK", piše Gardijan. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju opstanak ove vrste, a procene pokazuju da bi dvije trećine polarnih medveda moglo da nestane do 2050. godine zbog topljenja ledenog staništa.

Naučnici su analizirali uzorke krvi medveda iz dva regiona Grenlanda i uporedili takozvane "skakačke gene" - mobilne dijelove genoma koji utiču na funkciju drugih gena, prenosi Tanjug.

Utvrdili su da se geni povezani sa toplotnim stresom, starenjem i metabolizmom različito ponašaju kod medvjeda sa jugoistoka Grenlanda, što ukazuje na moguću adaptaciju na toplije uslove.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Vodeća autorka studije, Alis Goden, navela je da porast temperature utiče na povećanu aktivnost ovih gena.

Prema njenim riječima, jedinstvena grupa medveda iz najtoplijeg dijela Grenlanda koristi "skakačke gene", što bi mogao da bude mehanizam preživljavanja u uslovima topljenja morskog leda.

Nalazi pokazuju da se medvedi u toplijim regionima suočavaju s drugačijom ishranom i promijenjenim staništem, pri čemu su zabilježene genetske promjene u oblastima DNK povezanim sa preradom masti.

Medvjedi sa juga imaju grublju, biljnu ishranu, za razliku od sjevernih medvjeda koji se uglavnom hrane fokama.

Istraživači su identifikovali više genetskih žarišta sa intenzivnom aktivnošću "skakačkih gena", uključujući i regione koji kodiraju proteine, što ukazuje na brze i fundamentalne genetske promjene.

Sljedeći korak biće ispitivanje da li se slični obrasci pojavljuju i kod drugih populacija, kojih je 20 širom svijeta.

Naučnici smatraju da rezultati mogu da pomognu u očuvanju vrste, ali ističu da je ključno da se uspori porast temperature smanjenjem emisija ugljenika.

Goden je upozorila da, uprkos potencijalnoj nadi koju pružaju nalazi, polarni medvjedi i dalje su pod ozbiljnim rizikom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA