Duronjić je naveo da će se posljedice zagađenja vazduha prelamati kroz zdravstvenu zaštitu, prenosi Glas. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

On je istakao da su tri kategorije stanovništva najugroženije i to trudnice, djeca i stara lica od 60 ili 70 plus godina zbog pridruženih bolesti.

- Djeca imaju veći broj respiracija u minuti i zbog toga spadaju u rizičnu grupu, kao i zbog činjenice da podložniji djelovanju ugljen-monoksida, kao i trudnice. U slučajevima duže izloženosti mogući su prijevremeni porodi, hipotrofična djeca i poremećaji što je zabilježeno u svijetu - pojasnio je Duronjić.

On je istakao da u ovakvim situacijama gotovo da nema zaštite, jer maske ne pomažu, eventualno one sa finim filterima, ali se ne mogu koristiti cijeli dan.

- Koncentraciju preko 200, 300 u dužem periodu treba tretirati kao elementarnu nepogodu i ne treba izlaziti vani - istakao je Duronjić koji smatra da je i za osjetljive osobe jedan od vidova zaštite što kraći boravak napolju.

Ne treba, dodao je, zanemariti djelovanja štetnih čestica ne samo na respiratorni sistem već i srce i mozak.

Ukazao da je da je u periodu hladnijeg dijela godine česta pojava da se prizemni planetarni sloj koji je odgovoran za vertikalnu cirkulaciju vazduha u ovakvim danima spusti na 200, 300 pa čak i 150 metara.

- Kad imamo ovakvu pojavu potpomognutu i našim reljefom jer ne zaboravimo da planine Kozara, Motajica, Majevica zatvaraju i vrlo često sprečavaju sjeverne vjetrove iz Panonske nizije koji bi eventualno oduvali i pomogli cirkulaciju onda imamo za posljedicu da je cijeli region ili kraj sjevernog dijela Srpske u ovakvoj atmosferi - pojasnio je Duronjić.

Duronjić je rekao da stanovništvo koje živi u ambijentu rudnika ili rudarskog bazena može da trpi štetni uticaj na mozak što bi moglo da favorizuje nastanak moždanih udara.

- Kada je kardio-vaskularni sistem u pitanju onda je to uticaj na krvne sudove, pritisak, hipertenziju i srčanu bolest. Ne treba zaboraviti šećernu bolest, prostatu, čak kod dugotrajne izloženosti i oligospermiju - pojasnio je Duronjić.

Ukazao je i da čovjek svojim djelovanjem doprinosi zagađenju, naglasivši da su to ložišta, termoelektrane, toplane i izduvni gasovi iz automobila.

- Čestice preko 40, 50 do 80 mikrona najčešće nisu štetne na naš organizam jer ne mogu ući i ne predstavljaju rizik, dok 10 i od pet do 2,5 mikrona već jesu štetne - rekao je Duronjić.

Naglasio je i da je, pored koncentracije štetnih čestica, bitna izloženost i rastvorljivost u vodi.

Rješenje vidi u sistemskom djelovanju, koje zahtijeva velika sredstva, ali je prvi korak ukazati na problem jer vazduh koji udišemo ne bi trebalo ni da bude viđen ni da ga osjetimo.

- Mi i osjetimo i vidimo ga - zaključio je Duronjić.

Banjaluka je jutros bila među pet gradova u BiH u kojima je vazduh nezdrav, pa se građanima preporučuje da izbjegavaju boravak napolju. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.