Nermin Nikšić i danas je premijer FBiH, iako mu je, kako tvrde iz Federalnog tužilaštva, nekoliko dana ranije u kancelariju upala policija. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

"Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo uz podršku MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, pretresali su na tri lokacije na području Sarajeva i Mostara. U pitanju su Ured premijera Federacije, Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH sa sjedištem u Mostaru, jedan privatni stambeni objekat, kao i lice zatečeno u objektu", naveli su iz Federalnog tužilaštva.

Potraga za dokazima

Pretres je, kako su pojasnili, rađen u cilju "prikupljanja dodatnih dokaza radi daljeg rada na istrazi u predmetu 'Munjić i drugi'". Munjić je v.d. direktora FUP-a Vahidin Munjić, koji je ranije hapšen, a onda se, zajedno sa Nikšićem, našao u središtu afere "Spengavanje", ali se nijedan od njih nije odrekao funkcije.

Uostalom, baš kao što ni bivši ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić, koji je hapšen i pritvoren, nije, iz moralnih razloga, dok se istraga protiv njega ne završi, odbio fotelju zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite.

Do sada nijedan visoki policijski ili politički zvaničnik nije dao ostavku ni nakon što je nedavno u javnost isplivao šokantan slučaj podvođenja dvije djevojčice (15) u Tuzlanskom kantonu, a u šta su, kako ih terete, upleteni i policajci, kao i jedan profesor.

Ni godinu i dva mjeseca nakon što su poplave i klizišta zbrisali Donju Jablanicu i odnijeli 19 života, niko se, takođe, nije udostojio da kaže: "Ja se povlačim, smatram da je to moja moralna odgovornost."

Prebacuju vruć krompir

I nema prevelike razlike u tome jesu li u pitanju višerangirani zvaničnici ili funkcioneri na nižem nivou. Kada su roditelji djece mrkonjićke Osnovne škole "Ivan Goran Kovačić" izašli sa tvrdnjama da su im djeca godinu i po dana žrtve vršnjačkog nasilja, tadašnja direktorica je, nakon što su mediji o tome danima pisali, odstupila, ali etičku odgovornost nije spomenula, već se požalila na - medijski pritisak.

"Ja bih vas molila da mene više ne kontaktirate, jer sam upravo dala neopozivu ostavku zbog pritiska medija, torture i maltretiranja mene i moje porodice", rekla je Milićeva za "Nezavisne novine" te tako izazvala opšti bijes javnosti.

Almir Terzić, politički analitičar i novinar iz Sarajeva, kaže da je BiH očit primjer da, kada bilo koji zvaničnik, na bilo kojem novu, učini bilo koju zloupotrebu, to prolazi uglavnom nekažnjeno ili sa blagim sankcijama koje često završavaju otkupom zatvorskih kazni.

Povukla se dva ministra

"Mi možemo napraviti paralelu sa Slovenijom, gdje su nakon ubistva jednog čovjeka u Novom Mestu, dva ministra iz Vlade dala ostavku. Dakle, nisu čekali uopšte bilo kakav sudski epilog ili da se bilo šta pokrene, sami su odstupili sa tih pozicija", podsjeća Terzić.

U BiH se, dodaje on, funkcioneri ne boje građana, a i narod je, ocjenjuje, generalno pao na ispitu, jer ne vrši dovoljno pritiska na izabrane i imenovane zvaničnike da odgovaraju za svoja nedjela.

"Možemo navesti kao primjer Jablanicu, gdje je poginulo gotovo 20 ljudi, dok mi i dalje čekamo ko će zapravo od tužilaštava preuzeti taj predmet, da on tek otpočne, a mi smo ušli u drugu godinu od tog događaja", kaže Terzić za "Nezavisne novine"

Potpuno su, dodaje on, u BiH ovladali kriminal i korupcija, bezvlašće i anarhija.

"Zapravo, mi govorimo o potpunoj pravnoj nesigurnosti čovjeka u BiH i potpunoj zaštićenosti izabranih i imenovanih osoba na svim nivoima vlasti. Ne možete da pojmite da uopšte neko ko izvrši bilo kakvu zloupotrebu, ostaje i dalje na toj poziciji i to je najbolji dokaz pravne anarhije u kojoj se nalazimo", poručio je Terzić.

"Mi smo to dozvolili"

Sociolog Vladimir Vasić kaže da se instrument ostavke zbog moralne odgovornosti kod nas ne koristi, jer smo mi kao građani dozvolili da takve stvari prolaze.

"Onog momenta kada smo prvi put prećutali na te stvari i dali svoju direktnu podršku tim procesima, to je postalo pravilo. Kod nas je malverzacija postala pravilo. Paradoksalno je da se u društvu, gdje se 90 odsto građana izjašnjava da su vjerujući, ponašamo licemjerno. Licemjerje je to što smo mi saučesnici u tim nekim malverzacijama. Mi smo u jednoj ozbiljnoj institucionalnoj, vrijednosno-interesnoj i moralnoj krizi", rekao je Vasić za "Nezavisne novine".

Mogu se promjene desiti, dodao je on, u kadrovskom smislu, ali nama trebaju vrijednosne promjene, da imamo nultu toleranciju na kriminal i korupciju.

"Korupcija kreće od obrazovanja, od osnovnih i srednjih škola. Onog momenta kada su roditelji postali advokati svoje djece u školama i kada su počeli da prave skandale zato što je dijete dobilo manju ocjenu od odlične i sniženo vladanje zbog nedoličnog ponašanja, tada su kola krenula nizbrdo", kaže Vasić.

Maja Čorbić, psiholog iz Tuzle, kaže da u Bosni i Hercegovini izostanak ostavki iz moralnih razloga nije slučajnost, već obrazac.

Kad je nemoral nekažnjen

"Radi se o društvenom fenomenu u kojem se odgovornost svodi isključivo na ono što je zakonom dokazivo, dok se etička dimenzija javne funkcije gotovo potpuno izgubila. U takvom ambijentu ostavka se ne doživljava kao čin lične snage i integriteta, već kao politička slabost i poraz. Kada institucije ne prepoznaju etičku odgovornost, oni koji postupaju po savjesti ostaju bez podrške, dok nemoral ostaje nekažnjen", ističe Čorbićeva.

Zato se, dodaje ona, razvila kultura ostajanja po svaku cijenu - bez obzira na posljedice po institucije i povjerenje građana.

"Kada javnost prestane očekivati moral, politički akteri prestanu osjećati obavezu da ga pokažu. Ipak, promjena je moguća: onog trenutka kada ostavka ponovo postane mjera odgovornosti, a ne percipira se isključivo kao gubitak moći, možemo govoriti o zdravijem društvu. Jačanjem pritiska javnosti, profesionalnih standarda i svijesti o ličnoj odgovornosti, moralna ostavka može ponovo postati znak snage, odgovornosti, integriteta, a ne slabosti", kaže Čorbićeva za "Nezavisne novine".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.