Naučnici koji stoje iza ovog sata upozoravaju da se svijet nikada nije nalazio u ovako rizičnoj situaciji, prenosi Glas.

Ovakva odluka odražava rastuće prijetnje sa kojima se suočava čovječanstvo: od nuklearnog naoružanja i klimatskih promjena, pa sve do razvoja vještačke inteligencije i drugih tehnologija koje mogu imati razorne posljedice.

Ponoć na „Satu sudnjeg dana” simbolizuje trenutak potpunog uništenja ljudske civilizacije, navodi CNN.

Nakon što je sat tokom 2023. i 2024. godine stajao na 90 sekundi do ponoći, naučnici su odlučili da ga dodatno pomjere unaprijed, ocijenivši da nije ostvaren dovoljan napredak u rješavanju ključnih globalnih problema. Prošle godine kazaljke su bile postavljene na 89 sekundi do ponoći, što je tada predstavljalo rekordnu blizinu globalnoj propasti.

Među najvažnijim rizicima pred kojima se nalazi ljudska vrsta istaknuti su nuklearna prijetnja, klimatska kriza, biološke opasnosti, ali i razvoj „destruktivnih tehnologija”, među kojima se posebno izdvaja vještačka inteligencija.

Kao dodatne egzistencijalne izazove naveli su i sve prisutnije širenje dezinformacija i teorija zavjere.

„Čovječanstvo nije postiglo dovoljan napredak kada je riječ o egzistencijalnim rizicima koji ugrožavaju sve nas”, izjavila je Aleksandra Bel, predsjednica i izvršna direktorka Biltena atomskih naučnika, objašnjavajući razloge za ovogodišnje pomjeranje sata.

Prema njenim riječima, „Sat sudnjeg dana” predstavlja alat za komunikaciju koji pokazuje koliko smo blizu samouništenja pomoću tehnologija koje smo sami stvorili.

„Rizici s kojima se suočavamo neprestano rastu. Svaka sekunda je dragocjena i vrijeme nam ističe”, upozorila je ona, dodajući da je to „teška istina, ali naša stvarnost”.

Šta je „Sat sudnjeg dana”

Bilten atomskih naučnika osnovan je 1945. godine kao neprofitna organizacija koju je pokrenula grupa naučnika uključenih u „Projekat Menhetn”, tajni program razvoja atomske bombe tokom Drugog svjetskog rata. Iako je u početku fokus bio isključivo na nuklearnoj prijetnji, Bilten je 2007. godine u svoje procjene uključio i klimatske promjene, prepoznajući ih kao jednako ozbiljan rizik za opstanak čovječanstva.

Već 79 godina naučnici Biltena svake godine prilagođavaju vrijeme na satu u skladu sa procjenom koliko je svijet blizu samouništenja. Odluku donosi Naučni i bezbjednosni odbor Biltena, u saradnji s Odborom pokrovitelja, koji je još u decembru 1948. godine osnovao Albert Ajnštajn, dok je prvi predsjednik tog tijela bio Džulijus Robert Openhajmer. Danas ovaj odbor uključuje osam dobitnika Nobelove nagrade.

Iako se često postavlja pitanje koliko je Sat sudnjeg dana „stvaran”, iz Biltena naglašavaju da on nikada nije zamišljen kao precizan instrument za mjerenje egzistencijalnih prijetnji. Njegova svrha je da podstakne javnu raspravu o složenim naučnim pitanjima i krizama s kojima se planeta suočava. Ipak, pojedini stručnjaci koji nisu učestvovali u njegovom podešavanju, dovode u pitanje njegovu praktičnu vrijednost.

„To je nesavršena metafora”, izjavio je za CNN 2022. godine dr Majkl Man, ugledni profesor sa Odjeljenja za nauke o Zemlji i životnoj sredini Univerziteta Pensilvanije.

On je istakao da sat objedinjuje različite vrste rizika koji se odvijaju u različitim vremenskim okvirima, ali je dodao da i dalje predstavlja snažno retoričko sredstvo koje nas iz godine u godinu podsjeća na krhkost ljudskog postojanja na planeti.

Slično mišljenje iznijela je i Erin Mekdonald, viša analitičarka Globalnog bezbjednosnog programa „Unije zabrinutih naučnika”, koja je još 2022. godine izjavila da Bilten svake godine promišljeno donosi odluke kako bi skrenuo pažnju na egzistencijalne prijetnje. „Iako bih voljela da se ponovo vratimo razgovoru o minutima do ponoći, umjesto o sekundama, to, nažalost, više ne odražava stvarno stanje svijeta”, rekla je ona.

Moguće je i vraćanje kazaljki unazad

„Sat sudnjeg dana” do sada nikada nije pokazao ponoć, a bivša predsjednica i izvršna direktorka Biltena Rejčel Bronson, koja danas obavlja funkciju više savjetnice, izražava nadu da se to nikada neće ni dogoditi. „Kada sat pokaže ponoć, to bi značilo da je došlo do neke vrste nuklearnog sukoba ili katastrofalnih klimatskih promjena koje su izbrisale čovječanstvo”, objasnila je ona, dodajući: „Nikada ne želimo da dođemo do te tačke, a vjerovatno ne bismo ni znali kada bismo je dostigli.”

Ipak, pomjeranje kazaljki unazad i dalje je moguće ukoliko se preduzmu hrabre i suštinske mjere.

Najdalje od ponoći „Sat sudnjeg dana” bio je 1991. godine, kada je pokazivao 17 minuta do ponoći, nakon što je administracija tadašnjeg američkog predsjednika Džordža Buša starijeg potpisala Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja sa Sovjetskim Savezom.

„Mi u Biltenu vjerujemo da ljudi, budući da su stvorili ove prijetnje, imaju moć i da ih smanje”, poručila je Bronson. „Ali, to nije lako i nikada nije bilo. To zahtijeva ozbiljan rad i globalni angažman na svim nivoima društva.”

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.