Prema najnovijem izvještaju Koordinacionog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH, ukupan broj registrovanog oružja porastao je sa 280.819 komada u 2020. godini na 372.143 u 2025. godini. To znači da su građani kupili i registrovali gotovo 92.000 novih komada, a najveći skok zabilježen je tokom 2020. i 2021. godine, kada je povećanje iznosilo oko 45 odsto.

Stručnjaci ističu da ovaj rast ukazuje na promjene u ponašanju građana. Sve veći broj ljudi odlučuje da se legalno naoruža, što može biti rezultat osjećaja nesigurnosti, povećane dostupnosti oružja, ali i kulturnih i istorijskih faktora.

Šta kažu sociolozi

Sociolog Ivan Šijaković navodi za „Glas Srpske“ da je posjedovanje oružja nekada bilo statusni simbol i dio tradicije, ali i sredstvo u kojem su ljudi tražili osjećaj sigurnosti. Komentarišući posljednje povećanje broja izdatih dozvola, on kaže da bi bilo zanimljivo znati koliki je udio lovačkog oružja među ovih 92.000 novih komada, ali da i bez tog podatka brojka ostaje zabrinjavajuća.

– Mislim da bi trebalo provjeriti na koji način su ti ljudi dobili sve te dozvole, da li su izvršene sve provjere, kako bezbjednosne, tako i psihološke. Naravno, tu je i sociološki aspekt. Vjerujem da su velika politička previranja, bezbjednosni izazovi, ali i neodmjerene izjave pojedinih političara bili dio pokretača ovog trenda, koji nikada dobrog nije donosio – upozorava Šijaković.

Objašnjavajući razloge zašto ljudi na ovim prostorima imaju snažan odnos prema oružju, Šijaković ukazuje na više istorijskih i kulturnih faktora. Balkanska područja dugo su bila izložena ratovima, konflikatima i stranim osvajanjima, te je oružje tradicionalno služilo za zaštitu porodice i imovine. Kada je riječ o kulturnim i tradicionalnim faktorima, on ističe da oružje u mnogim dijelovima Balkana predstavlja kulturni simbol, a lov i oružane kolekcije decenijama su dio života i društvenih rituala, dok je u nekim sredinama posjedovanje oružja pitanje prestiža ili porodičnog nasljeđa.

Kao bitan aspekt, navodi i osjećaj nesigurnosti, izazvan političkom nestabilnošću, ekonomskim problemima i lokalnim bezbjednosnim izazovima, što, prema njegovom mišljenju, dodatno motiviše ljude da se naoružaju kako bi osigurali sebe, porodicu ili imovinu.

- Tu je i legalnost i pristupačnost oružja na Balkanu, što sigurno podstiče veću rasprostranjenost oružja u civilnim rukama. Naravno, ne treba zaboraviti pomenuti i neodmjerene i zapaljive izjave pojedinih političara, koje sigurno predstavljaju dodatni okidač za kupovinu oružja – dodaje Šijaković.

Trendovi na zapadnom Balkanu

Nažalost, ovaj trend nije specifičan samo za BiH. Cijeli zapadni Balkan karakteriše visoka stopa posjedovanja oružja u privatnim rukama. Prema jednom istraživanju međunarodne organizacije sa sjedištem u Ženevi, u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i BiH nalazi se oko šest miliona komada vatrenog oružja. U Srbiji i Crnoj Gori prosječan broj oružja po 100 stanovnika iznosi oko 39 komada, što je evropski rekord, dok je u BiH 31. Za poređenje, u Francuskoj brojka iznosi oko 15 komada, a skandinavske zemlje kao Švedska i Norveška imaju relativno visok broj oružja zbog tradicije lova, ali uz strog režim kontrola.

Zemlje sa najmanjim brojem oružja po stanovniku u Evropi su Island, Velika Britanija, Irska i Italija, sa brojem koji se kreće od šest do deset komada po 100 stanovnika. Japan predstavlja ekstremni primjer sa samo 0,6 komada. Posjedovanje oružja gotovo je potpuno ograničeno na lovce i policiju. Slična situacija je i u Južnoj Koreji, gdje je broj oružja oko jedan komad po 100 stanovnika, a mogu ga imati samo lica sa specijalnim dozvolama.

Neslavni rekorderi

Sjedinjene Američke Države predstavljaju svjetskog rekordera u posjedovanju oružja. Prema zvaničnim statistikama, u ovoj državi se nalazi više od 400 miliona komada vatrenog oružja, ne uzimajući u obzir  nelegalno oružje, što je u prosjeku oko 120 komada po 100 stanovnika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.