Na ovo upozoravaju sagovornici „Glasa Srpske“, ističući da se čitav bliskoistočni region može pretvoriti u veliko bure baruta, koje, ukoliko eksplodira, sigurno uzdrma i ostatak svijeta i njegove temelje koji još uvijek nisu zacijeljeni od prethodnih kriza. Oni smatraju da postoji velika opasnost da ovaj sukob probudi i aktivira „spavače“ – ćelije spremne da djeluju daleko od fronta i po dubini. Takođe, postoji mogućnost da se cijene nafte i gasa vrate na nivoe s početka rata u Ukrajini, nakon čega bi se svijet suočio s novim talasom inflacije, koji bi poput cunamija ponovo zapljusnuo globalnu ekonomiju.

U središtu priče oko energenata nalazi se Ormuski moreuz, kroz koji dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte, što čini približno petinu globalne dnevne potrošnje. Pored toga, između 20 i 23 odsto svjetske trgovine tečnim prirodnim gasom prolazi istim pravcem. Taj geografski uski prolaz predstavlja kritičnu tačku globalnog snabdijevanja, jer većina izvoza Saudijske Arabije, Iraka, Kuvajta, UAE i Katara zavisi upravo od tog koridora. Iran je već dobrim blokirao ovaj prolaz, dopuštajućži prolaz samo kineskim i ruskim tankerima, a ukoliko blokada potraje narednih nekoliko sedmica ili mjeseci, sa tržišta bi moglo nestati između osam i deset miliona barela dnevno. Analitički modeli pokazuju da bi u slučaju blokade koja bi do kraja mjeseca mogla cijene pogurati i do 130 dolara.

Da je jedan ovakav scenario realan govore i upozorenja američkog predsjednika Donalda Trampa da će vojna ofanziva, koju je nazvao „Operacija Epski bijes“, najvjerovatnije trajati još četiri sedmice.

Efekti

Direktor Instituta FEFA, generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona, Goran Radosavljević, kaže da blokada Ormuskog moreuza može nesumnjivo imati dalekosežne posljedice po globalnu ekonomiju.

Podsjetio je da Persijski zalivproizvodi oko 30 miliona barela nafte dnevno – što je gotovo trećina svjetske dnevne proizvodnje. Jednu trećinu od toga odnosi se na Saudijsku Arabiju, koja ima alternativni pravac, Istvest naftovod, kojim dio nafte može da prebaci ka Crvenom moru i dalje preko Sueckog kanala. Međutim, ostale zemlje nemaju tu mogućnost.

Cijena sirove nafte na svjetskim berzama već se približila granici od 80 dolara po barelu, a u cijenu je već uračunata takozvana „ratna premija“ od 15 do 20 dolara. Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, Đorđe Savić smatra da je novo poskupljenje sigurno, ali i da je još rano govoriti o konačnom efektu na domaće tržište.

Kako je istakao, ovdašnji distributeri će u narednim danima pratiti dešavanja na tržištu i promjene, te u skladu s istim korigovati cijene na domaćim benzinskim pumpama. On je dodao da je realno očekivati nastavak rasta ukoliko se tenzije ne smire, što znači da bi svaki dodatni rast od 10 dolara po barelu mogao u relativno kratkom roku povećati maloprodajne cijene goriva za nekoliko feninga po litru, zavisno od kursa dolara.

Ekonomski efekti takvog razvoja događaja bili bi značajni. Istorijska iskustva pokazuju da povećanje cijene nafte od 10 dolara po barelu podiže globalnu inflaciju za 0,2 do 0,3 procentna u periodu od godinu dana. Skok od 30 dolara mogao bi podići inflaciju i do jedan procentni poen. To bi značilo rast cijena goriva, transporta, električne energije i hrane. Centralne banke bi u takvim uslovima bile primorane da odlože snižavanje kamatnih stopa, što bi usporilo ekonomski rast i povećalo troškove kredita.

Slična priča i oko gasa. Prema riječima Radosavljevića, Katar, kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika LNG-a, do sada je oko 20 odsto globalne ponude transportovao kroz Ormuski moreuz. Ukoliko ovaj tranzit bude prekinut na mjesec dana, cijene LNG-a u Aziji bi prema procjenama ovog stručnjaka mogle porasti za više od 100 odsto. Isti scenario prijeti i Evropi. Cijena gasa je već skočila oko 30 odsto.. Na ruku uvoznika gasa ne ide ni infromacija da je jedan od najvećih proizvođača prirodnog gasa u svijetu Katar enerdži obustavio proizvodnju.

Destabilizacija

Od kada je došlo do značajne eskalacije napetosti između SAD i Irana, i cijena zlata ponovo je zabilježila veliki rast i trenutno je na istorijskom maksimumu od 5.400 dolara za jednu uncu, što znači da jedan gram košta skoro 290 maraka. Analitičari američke banke Goldman saks procjenjuju da bi u slučaju da se borbena dejstva prodube i potencijalno ugroze globalne ekonomske tokove, ovaj plemeniti mjetal mogao dostići i cijenu od 5.800 dolara po unci – 310 maraka gram.

Naravno, tu je i bezbjednosni aspekt. Pojendi stručnjaci upozoravaju na buđenje takozvanih „spavača“ i povećan broj terorističkih akcija. Jedan od njih je i ekspert za bezbjednost i geopolitiku, penzionisani pukovnik Sreten Egerić, koji sitiče da sukob SAD i Irana ima ogroman potencijal da bude ekstremno razoran. Kako je naveo, alarmantna je činjenica da se ovaj sukob dešava u dosta turbulentnom geopolitičkom momentu, u kom postoji više drugih žarišta i nekoliko potencijalnih.

A šta je krajnji cilj ove zajedničke američko-izraelske vojne akcije? U vazdušnim napadima na Iran likvidirani su brojni visoko rangirani vojni i obavještajni zvaničnici. Među njima su bili Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa Irana, Abdolrahim Musavi, šef Generalštaba oružanih snaga, Mohamad Pakpur, komandant Korpusa Revolucionarne Garde, Aziz Nasirzade, ministar odbrane, Ali Šamhani, sekretar Savjeta za odbranu, Mohamad Širazi, brigadni general, Hosein Džabal Amelian, predsjednik Organizacije za odbrambene inovacije, Reza Mozafari Nia i Salah Asadi. Izraelske odbrambene snage juče su saopštile da su likvidirani i Sejed Jahja Hamidi, zamjenik ministra obavještajnih službi zadužen za Izrael, i Džalal Pur Hosein, šef odjeljenja za špijunažu. 

Prema riječima Egerića, težak udar na obavještajne i vojne strukture Irana može potencijalno dovesti do političke destabilizacije zemlje, ali i povećanog nezadovoljstva među dijelovima elita i građana, što bi teoretski moglo ohrabriti proteste ili „obojene revolucije“ kako u Iranu, tako i nekim drugim okolnim arapskim zemljama. Egerić, međutim dodaje, i da je odgovor Irana sigurno bio iznenađujući za Tel Avivi i Vašington, te da Hamnenijeva smrt očigledno nije dovela do kolapsa režima. Kako kaže, do raskola unutar iranskog rukovodstva nije došlo, a prema dostupnim informacija ni među samim ljudima, Irancima. 

-  Ne verujem da ni jednoj strani odogovara da sve ovo potraje. SAD neće nikad čizmom ući u Iran, a bez toga, kako stvari stoje, teško je u kratkom roku baciti ovu zemlju na kolena. Jedno od najvažnijijh pitanja je i koliko je Iran sposoban da na ovaj način odgovara na sve udare, koliko reusrsa još ima, a pogotovo kada se još zemalja ukljući u ovaj rat protiv nih, kao što su UAE i Francuska – istakao je Egerić dodajući da radi o ratu sa mnogo nepoznanica, a samim tim i jednačina za njegovo okončanje.

Mali treći svjetski rat

U ratu koji je započeo 28. februara napadom Izraela i SAD na Iran do sada je pogođeno čak 18 zemalja. Zbog toga se, kako navode pojedini analitičari može govoriti o "malom trećem svjetskom ratu". Uz Izrael, Iran i SAD, koji su direktono uključeni u sukobe, od subote su na popis dodate i druge zemlje regiona, koje su pogođene iranskim raketama. Napadi su izvršeni na vojne baze i civilne ciljeve u Bahreinu, Iraku, Libanu, Jordanu, Jemenu, Kataru, Kuvajtu, Omanu, Saudijskoj Arabiji , UAE i Kipru. Iran je napao i vojne objekte u vlasništvu Francuske, Velike Britanije i Italije.

Podzemni tuneli

Iran je objavio snimku za koju tvrdi da prikazuje podzemne tunele Revolucionarne garde pune dronova i drugog oružja namijenjenog napadima na američke baze u regiji. Na videu su vidljivi dugi redovi bespilotnih letjelica poredanih unutar tunela, pri čemu su neke već postavljene na lansirne rampe. Zidovi podzemnog kompleksa ukrašeni su iranskim zastavama i portretima vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.