Iz objavljenog dnevnog reda sjednice, čiji je početak najavljen za 13 časova, vidljivo je da bi prvo trebalo da bude izabrano rukovodstvo te Komisije i usvojen poslovnik.

Nakon toga je, prema informacijama iz Parlamentarne skupštine BiH, predviđeno razmatranje prijava pristiglih na javni konkurs za izbor i imenovanje člana CIK-a iz reda ostalih te utvrđivanje termina intervjua s kandidatima.

Mandat i zahtjev za penzionisanje

Hadžiabdićeva je član CIK-a još od 2007. Mandat joj je istekao još prije tri godine, a nedavno je podnijela zahtjev za penzionisanje uprkos činjenici da je Kristijan Šmit iz fotelje visokog predstavnika, nametanjem tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, produžio mandat sadašnjem sazivu CIK-a sve do 2027. uprkos ispunjavanju uslova za odlazak u penziju.

„Glas Srpske“ je prije nekoliko dana objavio da je na raspisani javni konkurs stiglo šest prijava.

Sporne procedure i političke kontroverze

Prema nekim tumačenjima upitno je i da li je CIK BiH mogao da raspiše taj konkurs, jer zakon predviđa da ga raspisuje Komisija za izbor i imenovanja i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine.

CIK ima sedam članova. Po dva moraju biti iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba i jedan iz reda ostalih, a biraju se na osnovu javnog poziva i procedura u Parlamentarnoj skupštini BiH na sedmogodišnji mandat.

Međutim, svi članovi u aktuelnom sazivu Komisije nisu imenovani po tim procedurama, jer je, dok je trajao postupak izbora, u Predstavničkom domu stvorena nova „privremena“ većina koja je 2020. predložila i imenovala za članove Vanju Bjelicu-Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića, Ahmeta Šantića, te Željka Bakalara.

Tada su iz SNSD-a i HDZ-a, koji su zvanično bili u parlamentarnoj većini u Predstavničkom domu, ukazivali na to da su pojedinci izabrani na osnovu političkih kriterijuma, a stav nisu mijenjali ni nakon odluka suda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.